Radnici i umirovljenici u Austriji i ove godine mogu ostvariti pravo na tzv. SV-bonus u iznosu do 1.331 eura po osobi. Ova naknada namijenjena je osobama s niskim primanjima koje plaćaju malo ili nimalo poreza na dohodak.

Iako mnogi ostvaruju povrat preplaćenog poreza putem godišnje porezne prijave (tzv. Lohnsteuerausgleich), i oni koji ne plaćaju porez mogu dobiti novac nazad – kroz tzv. negativni porez. Riječ je o povratu dijela uplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje.

Za poreznu godinu 2024., maksimalni povrat iznosi 1.215 eura, a uz dodatni pravo na naknadu za prijevoz (tzv. Pendlerpauschale) iznos može dosegnuti čak 1.331 euro. Umirovljenici mogu ostvariti do 637 eura. Isplata se vrši izravno na bankovni račun putem porezne prijave.

Od 2026. godine, zahvaljujući prilagodbi iznosa inflaciji, maksimalni povrat bit će dodatno povećan na 1.398 eura.

Također, osobe koje nemaju koristi od obiteljskog bonusa zbog niskih primanja mogu ostvariti tzv. Kindermehrbetrag – dodatak od 700 eura po djetetu, pod uvjetom da su najmanje 30 dana ostvarivale oporezive prihode i imaju pravo na odbitak za samohranog roditelja ili jednoroditeljski status.

Sažetak ključnih iznosa SV-bonusa (2024.):

• Maksimalni povrat za radnike: 1.215 € (1.331 € s naknadom za prijevoz)
• Maksimalni povrat za umirovljenike: 637 €
• Kindermehrbetrag: 700 € po djetetu

Ove povlastice namijenjene su financijskom rasterećenju osoba s niskim prihodima, a povrat se ostvaruje putem porezne prijave.

Na temelju nedavne presude austrijskog Vrhovnog suda (OGH), brojni klijenti banaka mogli bi ostvariti pravo na povrat novca zbog nezakonito naplaćenih naknada za obradu potrošačkih kredita. U konkretnom slučaju, radilo se o naplati 1,5 % iznosa kredita od strane banke BAWAG, što je sada proglašeno neprihvatljivim.

Prema sudskoj odluci, ovakve ugovorne klauzule predstavljaju “grubu povredu prava potrošača”. Iako naknade za obradu kredita same po sebi nisu automatski zabranjene, sud smatra da nije logično da kredit od 400.000 eura predstavlja veći administrativni trošak za banku nego onaj od 200.000 eura. Stoga se postotna naplata naknada smatra neutemeljenom.

Banku BAWAG se sada poziva da klijentima vrati nezakonito naplaćene iznose. Banka je priopćila da “prihvaća odluku Vrhovnog suda i trenutno analizira konkretne posljedice presude”, za što ima rok od šest mjeseci.

Udruga za zaštitu potrošača (VSV) najavila je pokretanje tužbi i protiv drugih velikih banaka u zemlji kako bi spriječila zastaru potraživanja, čiji je rok čak 30 godina.

I Radnička komora (AK) radi na tome da klijentima omogući povrat bez potrebe za individualnim tužbama. Ukoliko to ne bude moguće, najavljuju se daljnji pravni koraci.

Prema procjenama, moguće je da će ukupni iznosi povrata dosegnuti čak do 5 milijardi eura, a pojedinačni korisnici mogli bi dobiti natrag od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. VSV zahtijeva da banke izvrše povrat brzo i bez kompliciranih procedura, s obzirom na značajne profite koje su ostvarile proteklih godina.

Austrijska vlada odlučila je ukinuti mogućnost dodatne zarade do 551,10 eura mjesečno za korisnike naknade za nezaposlene, osim u rijetkim iznimkama. Ova promjena donesena je u sklopu koalicijskog dogovora (ÖVP, SPÖ, NEOS), a podržava je i ekonomski orijentirani think-tank Agenda Austria.

Prema riječima njihova ekonomista Dénesa Kucsere, dosadašnji sustav je demotivirao ljude da se vrate na tržište rada, jer su kombinacija naknade i dodatnog posla često donosili više prihoda uz minimalan rad nego redovno zaposlenje s punim radnim vremenom.

Usporedni primjer pokazuje da osoba koja radi samo sedam sati tjedno, uz naknadu i dodatni prihod, može ostvariti godišnji neto iznos od oko 25.253 eura. Nasuprot tome, netko tko radi puno radno vrijeme za bruto plaću od 3.000 eura mora raditi 31 sat tjedno da bi prešao taj iznos.

Posebno su pogođeni radnici s nižim primanjima – primjerice, oni koji rade za 1.500 eura bruto ne mogu zaraditi više nego korisnici naknade koji rade minimalno.

Agenda Austria stoga predlaže širu reformu tržišta rada, uključujući uvođenje degresivne naknade za nezaposlene – koja bi u početku bila viša, ali bi postupno opadala – te smanjenje poreznog opterećenja rada, osobito za srednji sloj. Također se ističe potreba za većom dostupnošću dječje skrbi kako bi se više žena moglo zaposliti na puno radno vrijeme.