Hrvatska
Cro Demoskop: Milanović najpopularniji, HDZ uživa najveću podršku
Jesu li plinska afera i najdulji štrajk u zemlji utjecali na izbornu podršku vladajućima i kako stoje oporbene stranke uoči super izborne godine donosimo u novim rezultatima CRO Demoskopa, RTL-a.
Dvije vodeće stranke imaju i razloga za brigu, ali redoslijed je i dalje ostao isti.
HDZ je uvjerljivo vodeći. Bira ga četvrtina birača – ipak nešto manje nego u srpnju ( kolovoz 25,2 posto – srpanj 25,5). Što znači da mu ni afera s plinom, ali ni štrajk sudskih službenika nije nanio veliku štetu.
SDP je drugi s padom od čak dva postotna poena ( kolovoz 14,7 posto – srpanj 16,7 posto), a Možemo! je profitirao s jednim i pol postotnim bodom više (kolovoz 11,2 posto – srpanj 9,7 posto).
Rast je zabilježio i Most (kolovoz 8,8 posto – srpanj 8,5 posto) baš kao i Domovinski pokret (kolovoz 7,7 posto – srpanj 7,5 posto).
Slijede dvije skupine – iznad i ispod 1 posto. Tu su redom Centar ( kolovoz 2,5 posto – srpanj 2,8 posto), a zatim i HSS (kolovoz 1,4 posto – srpanj 1,5 posto). Slijedi Radnička fronta (kolovoz 1,4 posto – srpanj 1,4 posto), Socijaldemokrati (kolovoz 1,2 posto – srpanj 0,6 posto), Odlučnost i pravednost ( 1,1 posto), Akcija za promjene (kolovoz 1,1 posto – srpanj 1,1 posto), Potom slijede IDS (kolovoz 1,0 posto- srpanj 1,1 posto) i Fokus (kolovoz 1,0 – srpanj 1,2 posto).
A ispod jedan posto su sve ostale stranke – od Suverenista (kolovoz 0,9 posto – srpanj 1,3 posto) pa sve do HSU-a (kolovoz 0,8 posto – srpanj 0,5 posto). I opet imamo veliki bazen neodlučnih godinu dana prije izbora (kolovoz 16,6 posto – srpanj 16,7 posto) – pa bi stranački lideri trebali itekako o njima povesti računa.
Najpozitivniji političar
Dvojac koji se konstantno svađa umjesto da surađuje za što su izabrani, tek su jučer u Kninu pružili ruku jedan drugom na listi su najpozitivnijih.
Predsjednik Zoran Milanović i dalje je vodeći iako mu je rezultat lošiji nego u srpnju (kolovoz 16,0 posto – srpanj 17,4 posto). Baš kao i premijeru Andreju Plenkoviću koji je na drugom mjestu (kolovoz 14,4 posto – srpanj 17,0 posto).
Hrvatska
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Hrvatska danas obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Na današnji dan pao je Vukovar. Nakon 87-dnevne borbe i više od 6,5 milijuna granata koliko je palo na grad Vukovar, Vukovarci su izgubili bitku. U istom danu na drugom kraju Hrvatske također se dogodio veliki zločin. U zadarskom zaleđu u mjestu Škabrnja ubijene su 84 osobe.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, a završila 18. studenoga 1991. godine slomom obrane grada. Nakon 87 dana i više od 6,5 milijuna granata koje su pale na grad, on je pao u ruke postrojbi bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. U pastoralnom centru sv. Bone u Franjevačkom samostanu u Vukovaru ispisana su imena 2717 žrtava agresije na Vukovar, među njima nalaze se i imena 86-ero djece. Nakon okupacije Vukovara kroz srpske logore je prošlo oko 7.000 ljudi,a njih 22.000 prognano je iz svojih domova.
Zločin u Škabrnji
Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. U Škabrnji je 18. studenoga 1991. godine ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Sveukupno u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Austrija
Ryanair ukida letove između Beča i Splita
Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair potvrdio je da će ukinuti sezonsku liniju između Beča i Splita nakon završetka ljetne sezone 2025. godine. Odluka dolazi u trenutku kada kompanija povlači još dva zrakoplova iz svoje baze u Beču, navodeći kao glavni razlog visoke poreze i naknade koje propisuje austrijska vlada.
Tijekom ljeta 2025. Ryanair je održavao tri leta tjedno između Beča i Splita, a ranije je već ukinuo i dvotjednu liniju Beč – Rijeka. Unatoč tome, prijevoznik će i dalje zadržati letove iz Beča za Dubrovnik, Zadar i Pulu, što znači da Hrvatska neće potpuno izgubiti Ryanair-ovu prisutnost na austrijskom tržištu.
U priopćenju koje prenosi Ex-Yu Aviation News, kompanija je oštro kritizirala austrijsku vladu, tvrdeći da je visok porez na zrakoplovne putnike – čak 12 eura po osobi – jedan od najviših u Europi, čime se Austrija čini “potpuno nekonkurentnom” u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Austrijsko tržište zračnog prometa kolabira zbog štetnog zrakoplovnog poreza. Dok zemlje poput Švedske, Mađarske, Slovačke i Italije smanjuju troškove kako bi potaknule promet i turizam, Austrija ide u suprotnom smjeru”, poručili su iz Ryanaira.
Tvrtka upozorava da posljedice već osjećaju svi glavni prijevoznici: Ryanair je morao smanjiti broj zrakoplova u Beču, a Wizz Air, Level i easyJet već su zatvorili svoje baze u austrijskoj prijestolnici. Čak je i Lufthansa najavila smanjenje flote Austrian Airlinesa za deset zrakoplova.
Ryanair stoga apelira na austrijsku vladu da “hitno ukine neuspjeli porez na zrakoplovstvo i smanji previsoke naknade bečke zračne luke” ako želi spasiti turizam, promet i tisuće radnih mjesta.
Unatoč gubicima na bečkoj ruti, Ryanair je potvrdio da ostaje snažno prisutan na hrvatskom tržištu, gdje se očekuje rekordan broj letova prema obalnim destinacijama u sezoni 2026. godine.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvatska vraća vojni rok – vojni rok morat će služiti i dijaspora
Veliko uzbuđenje među Hrvatima diljem svijeta: svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira žive li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Stuttgartu, vojni su obveznici!
Informaciju je prvo prenijela australska zajednica Hrvata, nakon čega je Ministarstvo obrane RH (MORH) potvrdilo – odluka se odnosi na sve 19-godišnjake s hrvatskom putovnicom.
Dijaspora mora u vojnu evidenciju
Prema važećem zakonu, svi mladići s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom moraju se javiti veleposlanstvu ili konzulatu kako bi bili uvedeni u vojnu evidenciju. Ako dobiju poziv za obuku, morat će odlučiti: odraditi vojni rok ili platiti kaznu.
MORH napominje da vojno osposobljavanje nije kazna, već obveza propisana zakonom. Oni koji žive u inozemstvu mogu biti oslobođeni služenja u Hrvatskoj, ali samo ako vojni rok odrade u zemlji u kojoj žive.
Kazne za one koji se ne odazovu
Iz Ministarstva pojašnjavaju da neodazivanje pozivu bez opravdanog razloga nije kazneno djelo, ali jest prekršaj koji se novčano kažnjava od 250 do 1.320 eura.
No, saborski zastupnik Marin Živković (Možemo!) tvrdi da kazne ne staju samo na tome:
„Ako se netko ne odazove, plati kaznu i misli da je time riješio stvar – vara se. On i dalje ostaje vojni obveznik. Nakon nekoliko izostanaka, policija može doći po njega, a u krajnjem slučaju slijedi i kazneni postupak“, upozorio je Živković za Dnevnik.hr.
Najavljena ustavna tužba
Zbog mogućeg kršenja prava građana s dvojnim državljanstvom, iz oporbenih redova već se najavljuje ustavna tužba. No, iz MORH-a poručuju da je zakon jasan – „svi hrvatski državljani, neovisno o tome gdje žive, vojni su obveznici“.
