Hrvatska
Cro Demoskop: Milanović najpopularniji, HDZ uživa najveću podršku
Jesu li plinska afera i najdulji štrajk u zemlji utjecali na izbornu podršku vladajućima i kako stoje oporbene stranke uoči super izborne godine donosimo u novim rezultatima CRO Demoskopa, RTL-a.
Dvije vodeće stranke imaju i razloga za brigu, ali redoslijed je i dalje ostao isti.
HDZ je uvjerljivo vodeći. Bira ga četvrtina birača – ipak nešto manje nego u srpnju ( kolovoz 25,2 posto – srpanj 25,5). Što znači da mu ni afera s plinom, ali ni štrajk sudskih službenika nije nanio veliku štetu.
SDP je drugi s padom od čak dva postotna poena ( kolovoz 14,7 posto – srpanj 16,7 posto), a Možemo! je profitirao s jednim i pol postotnim bodom više (kolovoz 11,2 posto – srpanj 9,7 posto).
Rast je zabilježio i Most (kolovoz 8,8 posto – srpanj 8,5 posto) baš kao i Domovinski pokret (kolovoz 7,7 posto – srpanj 7,5 posto).
Slijede dvije skupine – iznad i ispod 1 posto. Tu su redom Centar ( kolovoz 2,5 posto – srpanj 2,8 posto), a zatim i HSS (kolovoz 1,4 posto – srpanj 1,5 posto). Slijedi Radnička fronta (kolovoz 1,4 posto – srpanj 1,4 posto), Socijaldemokrati (kolovoz 1,2 posto – srpanj 0,6 posto), Odlučnost i pravednost ( 1,1 posto), Akcija za promjene (kolovoz 1,1 posto – srpanj 1,1 posto), Potom slijede IDS (kolovoz 1,0 posto- srpanj 1,1 posto) i Fokus (kolovoz 1,0 – srpanj 1,2 posto).
A ispod jedan posto su sve ostale stranke – od Suverenista (kolovoz 0,9 posto – srpanj 1,3 posto) pa sve do HSU-a (kolovoz 0,8 posto – srpanj 0,5 posto). I opet imamo veliki bazen neodlučnih godinu dana prije izbora (kolovoz 16,6 posto – srpanj 16,7 posto) – pa bi stranački lideri trebali itekako o njima povesti računa.
Najpozitivniji političar
Dvojac koji se konstantno svađa umjesto da surađuje za što su izabrani, tek su jučer u Kninu pružili ruku jedan drugom na listi su najpozitivnijih.
Predsjednik Zoran Milanović i dalje je vodeći iako mu je rezultat lošiji nego u srpnju (kolovoz 16,0 posto – srpanj 17,4 posto). Baš kao i premijeru Andreju Plenkoviću koji je na drugom mjestu (kolovoz 14,4 posto – srpanj 17,0 posto).
Hrvatska
Prosječna plaća u Hrvatskoj prošli mjesec iznosila je 1.322 eura
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 1.322 eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja nominalni porast od 166 eura ili 14,4%, dok je realni rast iznosio 12,6%. S druge strane, u usporedbi s kolovozom ove godine, prosječna plaća u rujnu bila je nominalno niža za dva eura (0,2%), a realno niža za 0,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Najviše i najniže plaće po djelatnostima
Najveća prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u sektoru zračnog prijevoza, iznosivši 2.139 eura. Najniža prosječna plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 850 eura. Medijalna neto plaća za rujan, koja dijeli zaposlenike na one s nižim i višim plaćama, iznosila je 1.129 eura.
Podaci o bruto plaći
Prosječna mjesečna bruto plaća za rujan bila je 1.829 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 0,5% i realno za 0,9%. Na godišnjoj razini, prosječna bruto plaća porasla je za 14,6% nominalno, a realno za 12,8%. Najviša bruto plaća također je bila u zračnom prijevozu, dosegnuvši 3.118 eura, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, iznosivši 1.100 eura.
Pregled plaća od siječnja do rujna
U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.305 eura, što je 15,2% više nominalno, a 11,8% više realno u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.
Plaćeni radni sati i plaća po satu
U rujnu je prosječan broj plaćenih sati iznosio 165, što je za 5,7% manje u odnosu na kolovoz. Najviše plaćenih sati bilo je u vodnom prijevozu (174), dok su najmanje plaćenih sati imali radnici u socijalnoj skrbi bez smještaja, te u uslugama održavanja zgrada i uređenja krajolika (151).
Prosječna neto plaća po satu za rujan iznosila je 7,75 eura, što je 4,9% više u odnosu na kolovoz i 14,8% više u odnosu na rujan prošle godine.
Ključne točke:
- Prosječna neto plaća u rujnu 2024. iznosila je 1.322 eura, što je porast od 14,4% u odnosu na prošlu godinu.
- Najviše plaće zabilježene su u zračnom prijevozu (2.139 eura), dok su najniže bile u proizvodnji odjeće (850 eura).
- Bruto plaća za rujan iznosila je 1.829 eura, s nominalnim godišnjim porastom od 14,6%.
- U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna neto plaća bila je 1.305 eura, s rastom od 15,2% u odnosu na prošlu godinu.
- Prosječan broj plaćenih sati u rujnu bio je 165, a neto plaća po satu iznosila je 7,75 eura.
Hrvatska
U Hrvatskoj pao snijeg, na nekim cestama zimski uvjeti
Kolnici su mokri i skliski u većem dijelu Hrvatske. Ponegdje ima i magle.
Zimski su uvjeti na većini državnih, županijskih i lokalnih cesta u Lici. U priobalju puše jak vjetar.
Zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila i ne kreću na put bez zimske opreme, javlja jutros HAK.
Za sve skupine vozila otvoreni su:
- autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
- autocesta A6 Rijeka-Zagreb
- autocesta A7 između čvorova Rijeka istok i Šmrika
- državna cesta DC3 kroz Gorski kotar
- državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački
- Krčki most (DC102)
- Paški most (DC106).
Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, motocikle i vozila s kamp-prikolicama (I. skupina).
Zbog zimskih uvjeta zabranjen je promet motornim vozilima bez propisane zimske opreme i promet teretnih automobila s priključnim vozilom na cestama:
- Ličko-senjske, Karlovačke i Zadarske županije
- DC1 Zagorje-Grabovac-Vrelo Koreničko-Mutilić-Udbina-Gračac
- DC23 Žuta Lokva-Kapela
- DC25 Korenica-Lički Osik-Karlobag
- DC42 u mjestu Poljanak
- DC52 Špilnik-Korenica
- DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo
- DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Bjelopolje
- DC429 Selište Drežničko-Prijeboj
- DC522 čvor Udbina-čvor Gornja Ploča
- ŽC5217 Bruvno-Mazin-Donji Lapac
- ŽC5203 Otrić-Dobroselo-Brotnja
- na svim županijskim i lokalnim cestama na području Korenice i Senja.
Hrvatska
U Hrvatskoj uhićen ministar Beroš
U novoj akciji PNUSKOK-a rano jutros službenici su s nalozima za premetačinu upali u kuću ministra zdravstva Vilija Beroša, doznaje se. Minstar Beroš naknadno je i uhićen.
Prema prvim informacijama, piše Jutarnji, na meti istražitelja je, uz ministra, i nekolicina visokopozicioniranih liječnika, među kojima su i ravnatelji nekih bolnica.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” kako ne zna zašto je policija upala u kuću ministra Beroša. Kaže da je informaciju o tome vidio na portalu Jutarnjeg lista neposredno prije emisije koja je počela u 8.05, piše HRT.
”Kada dođem u Ministarstvo vjerojatno ću imati neke druge informacije. Mogu reći za pacijente i građane da će sve dalje funkcionirati normalno”, kazao je Dulibić.
Prema informaciji Jutarnjeg lista riječ je o slučaju Europskog tužiteljstva koje se navodno tiče javne nabave u nekim bolnicama. Još se čeka priopćenje, kazao je urednik i voditelj emisije Mislav Togonal.
O čemu bi se eventualno moglo raditi, Dulibić je kazao da ne zna.
”Europski tužitelj nije od nas tražio, koliko ja znam, nikakve podatke”, rekao je i potvrdio da nije bilo nikakve istrage.
Zamjenik ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice Neven Tučkar kazao je da nema nikakva saznanja o današnjem slučaju.
Plenković razriješio Beroša
Premijer Andrej Plenković smijenio je ministra zdravstva Vilija Beroša koji je jutros uhićen.
– Premijer je razriješio Vilija Beroša s ministarske dužnosti. Odredio je dr. Irenu Hrstić kao državnu tajnicu koja upravlja Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra, priopćili su iz Vlade.
Sastanak koalicije bit će u 10 sati, a iza u 11 sati je konferencija za novinare predsjednika Vlade u Banskim dvorima.