Ekonomija
Coca-Cola zatvara logističke centre na pet lokacija i otpušta oko 500 radnika
Američki prehrambeni div Coca-Cola objavio je da će iduće godine zatvoriti punionicu i logističke centre na pet lokacija u Njemačkoj i otpustiti 500 radnika, istaknuvši iscrpljene prilike za širenje poslovanja i promjene u logistici.
Zatvaranje je u planu za lokacije u Kölnu, Neumuensteru, Berlinu, Bielefeldu i Memmingenu, prema priopćenju Coca-Cola Europacific Partnersa (CCEP), objavljenom jučer, prenosi Hina.
CCEP puni, prodaje i distribuira Coca-Coline proizvode u Njemačkoj i zapošljava oko 6500 radnika na 27 lokacija, uključujući i 14 punionica.
Zatvaranje punionice i logističkih centara podrazumijeva gašenje 505 radnih mjesta i prebacivanje njih 207 na druge lokacije. Kompanija istodobno planira otvoriti 78 novih radnih mjesta.
Proizvodnja u Kölnu bit će zaustavljena na kraju ožujka iduće godine, najavili su. Coca-Cola na toj lokaciji ima i logistički centar i zapošljava ukupno oko 600 radnika.
CCEP ima četiri punionice na zapadu Njemačke, a Köln ima dvije proizvodne linije i najmanji obujam poslovanja, uz iscrpljene prilike za širenje ili rast, istaknuli su.
Zatvaranje punionice značit će u konačnici bolju iskorištenost kapaciteta na drugim lokacijama i efikasniju proizvodnju, dodaju.
U Neumuensteru, Berlinu, Bielefeldu i Memmingenu kompanija ima samo logističke centre.
“Jasno nam je da su planirane izmjene jako bolne za zaposlenike čija će radna mjesta biti ugašena. Zato nam je još važnije da planirane izmjerene provedemo društveno odgovorno i transparentno”, rekao je čelnik CCEP-a Tilmann Rothhammer.
Kompanija se odlučila na zatvaranje i zbog promjene u logistici pića. Veliki maloprodajni partneri odustaju od izravnih isporuka i naručuju dostavu u središnje skladište, a mali naručuju preko veleprodajnih tvrtki, objasnili su.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
