Ekonomija
Cijene hrane rastu na rekordne razine
S izbijanjem rata u Ukrajini, troškovi hrane nastavljaju rasti, dostižući nove vrhunce. U 2022. poskupljenje će dosegnuti rekordnu razinu od 6,7 posto.
Prema podacima Bank Austria, ovogodišnji rast cijena približava se rekordnoj razini od 6,7 posto iz 2008. Posebno su pogođena kućanstva s niskim primanjima. Austrijska opskrba hranom teško je ugrožena ratom, ali opterećuje prerađivače hrane i povećava potrošačke cijene. Prekid opskrbe plinom značajno bi omeo industriju.
U domaćoj veleprodaji žito je u prvom tromjesečju bilo skuplje za 53 posto u odnosu na prethodnu godinu. Poskupljenjima se ne nazire kraj, navode u UniCredit Bank Austria. Cijena kvalitetne pšenice koja se kotira u Beču, primjerice, krajem ožujka više se nego udvostručila. “S višim cijenama energenata i poljoprivrednih proizvoda, gnojiva, pesticidi i sjeme također su znatno poskupjeli, a troškovi proizvodnje druge hrane su porasli”, rekao je ekonomist Bank Austria Günter Wolf.
Porast cijena hrane stigao je do supermarketa, napisala je Bank Austria u priopćenju za javnost u srijedu. Već u siječnju i veljači namirnice su poskupjele 4,5 posto. Za prosječno kućanstvo, koje prema anketi potrošača iz 2020. na namirnice mjesečno troši 351 euro, to znači dodatno opterećenje od 16 eura mjesečno. Kruh i proizvodi od žitarica u prva dva mjeseca ove godine poskupjeli su u prosjeku za 5,8 posto, povrće za 7,7 posto, meso i mesne prerađevine poskupjeli su 3,9 posto, a mliječni proizvodi (plus 2,8 posto.
Poskupljenjima su posebno pogođena kućanstvima s niskim primanjima: prosječno kućanstvo troši 11 posto proračuna za potrošnju na hranu, a kućanstva s najnižom petinom dohotka gotovo 16 posto.
Opskrba hranom u Austriji teško je ugrožena ratom u Ukrajini. “Iako sukob ni na koji način ne ugrožava sigurnost hrane u Austriji, on stvara pritisak na prerađivače hrane u Austriji zbog naglog porasta cijena poljoprivrednih proizvoda i goriva te u konačnici podiže potrošačke cijene hrane.” Austrija ne dobiva “nikakve značajnije količine poljoprivrednih proizvoda” iz Rusije i Ukrajine. Nizak je i značaj kao kupca austrijske hrane, na te dvije zemlje otpada oko 2,3 posto ukupnog izvoza hrane. Dio izvoza sigurno će biti izgubljen, a u opasnosti su i podružnice i zajednička ulaganja austrijskih tvrtki u obje zemlje.
S druge strane, embargo isporuku ruskog plina bi “značajno otežao” proizvodnju hrane i pića u Austriji. Industrija pokriva oko 55 posto svoje potrošnje energije prirodnim plinom, što je čini petim najvećim potrošačem plina u proizvodnom sektoru.
Prema Bank Austria, gospodarski izgledi za proizvođače hrane u Austriji za 2022. godinu su se pogoršali i karakterizira ih visoka razina neizvjesnosti. Nakon jasnog povećanja prodaje i proizvodnje te veće zaposlenosti u prva dva mjeseca od izbijanje rata u Ukrajini smanjilo je izvorno vrlo optimistična očekivanja proizvodnje za ovu godinu.
U svakom slučaju, potražnja za hranom će se kratkoročno vjerojatno ‘ohladiti’. “Očekuje se da će realni raspoloživi dohodak kućanstava u 2022. pasti treću godinu zaredom i na taj način umanjiti potražnju potrošača. Krajem ožujka osjećaj potrošača u Austriji i u eurozoni pao je na sličnu nisku razinu kao vrijeme ekonomske kriza 2008-2009”, kaže Wolf. Visok udio očekuje da će se njihova financijska situacija pogoršati u sljedećih dvanaest mjeseci.
U pandemijskim godinama 2020. i 2021. došlo je do velikog pada potražnje: prema Bank Austria, potrošnja hrane u Austriji pala je za 11 posto.”. Proizvodnja je u 2021. porasla za 2,4 posto što nije sasvim nadoknadilo minus od 3,4 posto iz 2020. godine. Međutim, u 2021. snažan rast cijena proizvođača osigurao je povećanje prodaje od 6 posto na 19,5 milijardi eura. Inozemna prodaja dala je najveći doprinos rastu s plusom od 9 posto na 7,4 milijarde eura.
Ekonomija
Austrija – AMS: Većina podržava smanjenje dodatne zarade za nezaposlene
Prema novoj anketi “Heute”, većina građana Austrije podržava planove vlade da ograniči mogućnost dodatne zarade za nezaposlene.
Trenutna situacija i planirane promjene
Nezaposleni u Austriji trenutno mogu zaraditi do 551,10 eura bruto mjesečno bez gubitka naknade s AMS-a. Taj iznos odgovara minimalnom zaposlenju i omogućava rad bez gubitka prava na naknadu.
Nova vladajuća koalicija planira reformirati ovaj sustav. Prema trenutnim prijedlozima, mogućnost dodatne zarade trebala bi se postupno ukinuti kako bi se nezaposlene motiviralo na brži povratak na tržište rada. Međutim, osobe koje trenutno koriste ovu mogućnost zadržat će je, dok bi novi korisnici mogli raditi samo šest mjeseci. Za dugotrajno nezaposlene starije osobe predviđene su iznimke.
Što kaže javnost?
Rezultati ankete pokazuju podijeljena mišljenja među građanima:
🔹 40% ispitanika želi zadržati mogućnost dodatne zarade.
🔹 26% podržava potpuno ukidanje dodatne zarade za nezaposlene.
🔹 25% zagovara djelomična ograničenja.
Najveću podršku za ukidanje bilježi se među biračima FPÖ-a (36%), dok SPÖ birači (52%) najviše podržavaju zadržavanje trenutnog sustava.
Političke podjele i izazovi za vladu
🔸 Birači ÖVP-a su većinom za reformu – 79% smatra da treba doći do promjena.
🔸 NEOS birači su podijeljeni – nešto više od 30% podržava ograničenje, a isto toliko ukidanje.
🔸 FPÖ birači su zanimljivo podijeljeni – 36% želi ukidanje, dok 41% želi zadržavanje sustava.
🔸 SPÖ i Zeleni većinom su protiv izmjena, iako je Zeleni blok donekle podijeljen.
Prema analitičaru Peteru Hajeku, ova reforma mogla bi postati “unutarkoalicijsko minsko polje”, jer će biti teško uskladiti stavove različitih stranaka.
Zaključak
Rasprava o smanjenju dodatne zarade za nezaposlene izaziva podijeljena mišljenja u Austriji. Dok dio javnosti i političkih stranaka smatra da će ova mjera ubrzati povratak ljudi na tržište rada, drugi upozoravaju na mogući negativan utjecaj na financijski položaj nezaposlenih, od kojih mnogi već sada teško sastavljaju kraj s krajem.
Ekonomija
Ugašena proizvodnja u poznatoj austrijskoj firmi, bez posla ostaje 120 ljudi
U srijedu je došlo do iznenadnog gašenja proizvodnje u tvornici šećera u Leopoldsdorfu (okrug Gänserndorf), čime se ukida 120 radnih mjesta.
“Bio je to šok, atmosfera je bila kao na sprovodu”, izjavio je Thomas Buder, predsjednik Radničkog vijeća u Agrani, za Heute.
“Ogroman udarac”: Šok zbog zatvaranja tvornice šećera
Mnogi zaposlenici proveli su cijeli radni vijek u ovoj tvornici – neki su ovdje započeli karijeru kao šegrti, dok su drugi odradili i 40 godina staža. “Za te ljude svijet se ruši!”
“Velik problem s prihodima”
Slično se za NÖN izrazio i predstavnik radnika Dietmar Hubek:
“Izgubili su posao i sada moraju tražiti novi. To će biti iznimno teško za mnoge kolege. Mlađi radnici, od kojih su mnogi roditelji s dugoročnim kreditima za stanove, sada se suočavaju s ogromnim financijskim problemom.”
Većina zaposlenika do sada je imala put do posla kraći od 30 minuta, ali sada će se mnogima radni uvjeti znatno promijeniti.
Radnici će biti prijavljeni na zavod za zapošljavanje (AMS), a sindikat će pregovarati o socijalnom planu.
Tvornica ostaje samo kao logistički centar
Prema informacijama iz Agrane, lokacija u Leopoldsdorfu nastavit će funkcionirati isključivo kao logističko središte. Šećer će se skladištiti u postojećim silosima i pakirati za distribuciju. Što se tiče buduće ekonomske iskoristivosti 70 hektara velikog industrijskog područja, kompanija će razviti “daljnje scenarije za budućnost” lokacije.
Odluka o zatvaranju temelji se na sveobuhvatnoj analizi ekonomskih i regulatornih čimbenika. Kako navode iz Agrane, kombinacija rastućih troškova proizvodnje, sve većeg tržišnog pritiska zbog smanjenja potrošnje šećera u EU, liberalizacije tržišta (Mercosur i Ukrajina) te regulatornih ograničenja učinila je daljnje poslovanje na dvije lokacije u Austriji i Češkoj neodrživim.
Uz to, zasićenost tržišta šećerom ne omogućava proizvodne količine koje bi dugoročno osigurale održivost ove tvornice.
Ekonomija
Sve više ljudi u Austriji zaduženo, najgora situacija u zadnjih 15 godina
Ukupno 9.973 osobe zatražile su 2024. godine pomoć Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji. Od 2009. godine nikada nije bilo toliko ljudi koji su se obratili za pomoć.
“U Donjoj Austriji rast broja zaduženih posebno je alarmantan,” kaže Michael Lackenberger, direktor Savjetovališta za dužnike.
“Ovakvu situaciju nismo vidjeli posljednjih 15 godina,” dodaje Lackenberger. “Pritisak je ogroman.” Donja Austrija trenutačno bilježi nagli porast privatnih dugova, kakav on, kao dugogodišnji voditelj savjetovališta, još nije doživio.
Gotovo 10.000 ljudi potražilo pomoć zbog dugova
“U 2024. godini pružili smo podršku 9.973 osobe,” kaže Lackenberger, koji je prije deset godina rada u savjetovalištu bio sudski službenik. “U našim uredima u Sankt Pöltenu, Wiener Neustadtu i Hollabrunnu već sada postoji lista čekanja duža od tri mjeseca. U Zwettlu i Amstettenu situacija nije puno bolja.” Glavni problem je nedostatak kapaciteta za brže pružanje pomoći.
Među brojnim uzrocima zaduženosti, jedan se ističe kao najvažniji: “Gubitak posla i dalje je glavni razlog privatne prezaduženosti. Odmah nakon toga dolazi rast troškova života,” objašnjava Lackenberger.
Najveći broj osoba u financijskim problemima u posljednjih 15 godina
“Bilježimo najveći porast potražnje za pomoći još od 2009. godine,” kaže on. Tadašnja globalna financijska kriza uzrokovala je dugoročne poremećaje: “Kamate na štednju trajno su snižene i nikada se nisu oporavile.”
Loše vijesti za štediše: Europska središnja banka ponovno snižava kamate
Za one koji su pogođeni dugovima, štednja više nije opcija, tvrdi Lackenberger. “Ljudi već sada žive na rubu financijskih mogućnosti. Ako se dogodi nepredviđeni trošak, poput kvara u stanu, rastave ili kvara automobila, vrlo brzo mogu zapasti u dugove.”
Sve veća zaduženost srednjeg sloja
Poseban problem predstavlja to što se prezaduženost sve više širi na srednji sloj. “Primjerice, jedan od naših klijenata suočio se s iznenadnim računom za energiju od preko 7.000 eura,” ističe Lackenberger. “Mnogi ljudi nikada nisu mislili da bi mogli završiti u ovakvoj situaciji.”
Nagli porast zaduženosti od 2023.
Statistika pokazuje zabrinjavajući trend. “U usporedbi s 2023. godinom, u Donjoj Austriji zabilježen je rast broja prvih savjetovanja za 7,6 posto, dok je na razini cijele Austrije taj rast iznosio 6,8 posto.”
“Godinama smo imali oko 7.500 korisnika godišnje,” objašnjava Lackenberger. “Već su godine pandemije donijele porast. Tijekom 2022. primijetili smo lagani rast, a 2023. godine broj se povećao na 9.071. Prošle godine dodali smo još tisuću novih korisnika. Sada smo gotovo na 10.000.”
Poziv vladi: Hitno obuzdati inflaciju
Zbog ozbiljnosti situacije, Lackenberger apelira na novu austrijsku vladu da hitno reagira: “Prvi korak mora biti obuzdavanje inflacije.”
Konkretni zahtjevi savjetovališta
Lackenberger također ima konkretne prijedloge: “Tražim od vlade da zadrži sadašnje pravilo koje omogućuje privatnim osobama da se, pod određenim uvjetima, oslobode dugova u roku od tri godine.” Ova mjera istječe 2026. godine, a on smatra da bi je trebalo produljiti.
Uz to, poziva regionalnu vlast Donje Austrije da osigura dodatna sredstva za savjetovališta. “Naše savjetovalište već je preopterećeno. Da bismo pomogli ljudima koji su u teškoj situaciji, hitno su nam potrebna dodatna financijska sredstva za zapošljavanje novih savjetnika,” zaključuje Lackenberger.
You must be logged in to post a comment Login