Ekonomija
Cijena sirove nafte vrtoglavo raste
Cijene nafte dosegle su najvišu razinu u 10 mjeseci i uskoro bi mogle probiti 100 dolara. To je dobra vijest za Saudijsku Arabiju i Rusiju koje od ljeta dižu cijene smanjenjem proizvodnje. Njihov prihod je dramatično porastao. Međutim, taktika bi mogla biti bumerang za naftne divove. Jer bi mogli pogoditi globalnu ekonomiju – a time i sebe.
Cijena nafte ove je godine konstantno padala – sve dok Saudijska Arabija u srpnju nije naglo smanjila proizvodnju za milijun barela dnevno. I to uz smanjenje proizvodnje na koje je OPEC+ (tj. u suradnji s Rusijom) prethodno pristao. Rusija se pridružila Rijadu s 500.000 barela manje u kolovozu. 1,5 milijuna barela je znatna količina s obzirom na globalnu dnevnu potrošnju od oko 100 milijuna barela, s odgovarajućim povećanjem cijena od ljeta – također vidljivim na benzinskim crpkama diljem svijeta.
Početkom rujna dvije velike naftne sile produžile su rezove do kraja godine. Razlog je bio taj što se tržište nafte željelo učiniti stabilnijim i predvidljivijim.
Cijena nafte, koja se ove godine dugo držala na oko 80 dolara, sada bi uskoro mogla probiti granicu od 100 dolara. Hedge fondovi već se sve više klade na cijene iznad 100 USD, među ostalima izvještava Financial Times. Ruska nafta, koja je dugo bila ispod 60 dolara, sada je poskupjela na više od 80 dolara – znatno iznad gornje granice od 60 dolara koju je EU odredio kao maksimalnu cijenu za europske trgovce naftom za kupnju ruske nafte. Zbog ove sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, europski trgovci naftom trenutno ne mogu kupovati rusku naftu.
Ekonomija
Cijene nekretnina u Austriji ponovno rastu
Cijene nekretnina u Austriji ponovno bilježe rast. Između srpnja i rujna zabilježen je porast od 1,3 posto na nacionalnoj razini, pokazuje analiza Raiffeisen Researcha temeljena na podacima Austrijske narodne banke (OeNB).
„Razdoblje pada cijena nekretnina u Austriji je završeno“, izjavio je ekonomist Raiffeisen Researcha Matthias Reith.
Kraj razdoblja pojeftinjenja
Od sredine 2022. do kraja 2024. godine vlasništvo nad stambenim nekretninama u prosjeku je pojeftinilo za oko pet posto. No, prema aktualnim procjenama, tom će trendu sada doći kraj.
Za 2025. godinu očekuje se prosječan rast cijena od 0,9 posto, dok bi 2026. godine rast mogao biti još izraženiji.
Reith objašnjava da rast cijena potiču povećanje dohotka stanovništva, pad broja završenih novogradnji te rast populacije. „Svi ti faktori ukazuju na daljnji porast cijena“, dodaje analitičar.
Prema njegovim predviđanjima, vlasništvo nad stambenim nekretninama moglo bi u 2026. poskupjeti u prosjeku za 2,5 posto.
Novogradnje sve skuplje unatoč slabijoj potražnji
Čak i u razdoblju pada cijena, novogradnje su nastavile poskupljivati. „Ne zato što je potražnja bila velika – naprotiv, broj transakcija u segmentu novogradnje znatno je više pao nego u segmentu rabljenih nekretnina – već zato što su troškovi gradnje nastavili rasti“, objašnjava Reith.
Taj je trend, unatoč slabijoj potražnji, u posljednje tri godine održavao rast cijena novogradnji.
Prema analizi, od sredine 2022. godine novogradnje u Beču poskupjele su za 1,7 posto, dok su u ostatku Austrije cijene porasle čak 8 posto.
Pad cijena bilježen je isključivo u segmentu rabljenih nekretnina, gdje su stanovi u posljednje tri godine u Beču pojeftinili za 8,9 posto, a u ostatku zemlje za 5,3 posto.
Ekonomija
Sve skuplje u Austriji: Veće cijene, nove naknade i udar na džep već od početka ovoga mjeseca
U Austriji poskupljenja ne prestaju – već od studenoga mnoge će stvari ponovno biti skuplje. Inflacija se u listopadu zadržala na 4 posto, što znači da život u zemlji ostaje znatno skuplji nego prije.
Glavni razlozi su rast cijena energije, ali i viši troškovi hrane, usluga i državnih pristojbi, koje su povezane s pokušajima vlade da smanji proračunski deficit.
Više za E-Card i javni prijevoz
Jedno od prvih poskupljenja tiče se E-Card kartice, čija će se godišnja pristojba 15. studenoga povećati na 25 eura – gotovo dvostruko više nego dosad. Vlada to opravdava potrebom za punjenjem državne blagajne.
U Beču će građani uskoro plaćati i skuplje javne prijevozne karte. Od siječnja 2026. godišnja karta Wiener Linien poskupljuje s 365 na 467 eura. Postoji prijelazno razdoblje do kraja studenoga, kada putnici još mogu obnoviti kartu po staroj cijeni.
Dodatni troškovi za vozače
Za vozače je od 1. studenoga ponovno uvedena obvezna zimska oprema – automobili moraju imati zimske gume u slučaju snijega ili poledice.
Energija i CO₂ porezi
Još jedan udar slijedi kroz skuplju energiju. Zbog rasta CO₂ poreza i inflacije, grijanje i gorivo bit će skuplji i krajem ove godine, a dodatna poskupljenja očekuju se i 2026., kada će EU sustav trgovanja emisijama (ETS II) povećati trošak za benzin, dizel i plin.
Trenutna cijena od 55 eura po toni CO₂ trebala bi rasti svake godine, a od 2027. europski će sustav u potpunosti zamijeniti nacionalni model.
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
