Hrvatska
Cestarine u Hrvatskoj su poskupjele, kako najjeftinije do mora? Ovo je izračun, ušteda ide i do 90 eura
Nakon gotovo četiri godine, Hrvatske autoceste (HAC) odlučile su povećati cijenu cestarina. Stoga se postavlja pitanje – koliko košta put do mora.
Radi se o sezonskom poskupljenju od 10 posto, što znači da će nove cijene vrijediti u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, i to za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste, piše novinar Andrej Jelušić za N1.
Podsjetimo, sezonske cijene cestarine uvedene su 2017. godine, ali se posljednje četiri godine (tijekom i nakon covid krize) nisu primjenjivale, kao jedna od mjera potpore građanima i gospodarstvu u turističkoj sezoni.
S obzirom na više cijene u vrijeme kada mnogi kreću put mora ponovno je povuklo pitanje isplativosti. Točnije, kolika je ušteda ukoliko se put mora odlučite putem državne ceste DC1, poznatije kao “stara cesta”.
Zagreb – Split
U obzir smo uzeli cijenu cestarina, ali i trošak goriva, računajući samu cijenu benzina/dizela po litri i prosječnu potrošnju automobila.
Stoga će vas, ukoliko vozite automobil s benzinskim motorom koji u prosjeku troši 8 l/100 kilometara, put od Zagreba do Splita autocestom dug 409 kilometara koštati 76,79 eura, a trebat će vam 3 sata i 58 minuta. Cijena uključuje cestarinu u iznosu od 26,40 eura i trošak goriva od 50,39 eura.
Ako bi se na isti put uputili s dizelskim automobilom koji u prosjeku troši 6 l/100 km, onda bi vas gorivo koštalo 35,58 eura, što znači da biste cijeli put platili 61,98 eura.
Ukoliko putujete starom cestom nemate trošak cestarine, vozit će te manjim brzinama pa će tako i potrošnja biti niža, ali će sam put trajati sat i pol dulje, odnosno 5 sati i 40 minuta. Usto proći ćete i manje kilometara – 358.
Ako računamo da dizelski automobil u tim uvjetima troši u prosjeku 5 litara goriva, onda vidimo da će vas taj put koštati 25,96 eura, što je ušteda od 36 eura.
Kod benzinaca koji u prosjeku na takvim cestama troše oko 7 litara goriva, ušteda bi bila slična, odnosno 38 eura.
Zagreb – Zadar
Put od Zagreba do Zadar traje nešto više od 3 sata i dug je 299 kilometara ako putujete autocestom. Cijena cestarine iznosi 17,60 eura, a ukoliko ste na isti put krenuli s benzincem potrošit ćete i 36,84 eura, što znači da je ukupni trošak puta 54,44 eura.
Starom cestom će vam trebati 4 sata i 40 minuta za 286 kilometara, a pritom ćete potrošiti 30,83 eura goriva, što je ušteda od 23,61 euro.
Ako imate dizelski motor onda će vas put autocestom koštati 43,60 eura, što uključuje cestarinu i 26 eura za gorivo. Na putu starom cestom za gorivo biste morali izdvojiti 20,74 eura, što nas dovodi do uštede od 22,86 eura.
Zagreb – Dubrovnik
Cestarina od Zagreba do Dubrovnika, odnosno izlaza Čarapine kod Ploča, iznosi 33,80 eura. Sam put je dug 607 kilometara i traje 6 sati i 7 minuta.
Benzinskim automobilom ćete potrošiti 73 eura goriva, što znači da će vas put ukupno koštati 106,80 eura.
Starom cestom put je kilometarski kraći, ali traje čak tri sata više. Pritom ćete potrošiti 61 euro benzina, što je ušteda od 45,80 eura.
Automobil s dizelskim motorom bi autocestom potrošio 52,81 euro goriva, što znači da bi vas put s cestarinom stajao 86,61 euro. Ukoliko se odlučite na staru cestu, potrošit ćete 41 euro goriva, što vam donosi uštedu od 45,61 eura, slično kao i kod benzinca.
Ušteda i do 90 eura
Valja napomenuti da se izračun odnosi na putovanje u jednom smjeru, tako da ušteda ako uračunamo i povratak može biti i veća od 90 eura u slučaju putovanja u Dubrovnik.
Stara cesta nudi svoje čari jer je samo putovanje njome interesantnije i možete uživati u prirodi i krajoliku te se zaustaviti na jednom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude hranu i piće kakvu nećete naći na odmorištima na autocesti.
No valja imati na umu i pitanje sigurnosti. Autocesta je jedan od sigurnijih načina putovanja, a ne treba zanemariti i uštedu na vremenu jer i vrijeme je novac. Također, prilikom traženja optimalnog načina putovanja treba računati i na gužve jer su pojedine naše prometnice ljeti često preopterećene.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
