Hrvatska
Cestarine u Hrvatskoj su poskupjele, kako najjeftinije do mora? Ovo je izračun, ušteda ide i do 90 eura
Nakon gotovo četiri godine, Hrvatske autoceste (HAC) odlučile su povećati cijenu cestarina. Stoga se postavlja pitanje – koliko košta put do mora.
Radi se o sezonskom poskupljenju od 10 posto, što znači da će nove cijene vrijediti u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, i to za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste, piše novinar Andrej Jelušić za N1.
Podsjetimo, sezonske cijene cestarine uvedene su 2017. godine, ali se posljednje četiri godine (tijekom i nakon covid krize) nisu primjenjivale, kao jedna od mjera potpore građanima i gospodarstvu u turističkoj sezoni.
S obzirom na više cijene u vrijeme kada mnogi kreću put mora ponovno je povuklo pitanje isplativosti. Točnije, kolika je ušteda ukoliko se put mora odlučite putem državne ceste DC1, poznatije kao “stara cesta”.
Zagreb – Split
U obzir smo uzeli cijenu cestarina, ali i trošak goriva, računajući samu cijenu benzina/dizela po litri i prosječnu potrošnju automobila.
Stoga će vas, ukoliko vozite automobil s benzinskim motorom koji u prosjeku troši 8 l/100 kilometara, put od Zagreba do Splita autocestom dug 409 kilometara koštati 76,79 eura, a trebat će vam 3 sata i 58 minuta. Cijena uključuje cestarinu u iznosu od 26,40 eura i trošak goriva od 50,39 eura.
Ako bi se na isti put uputili s dizelskim automobilom koji u prosjeku troši 6 l/100 km, onda bi vas gorivo koštalo 35,58 eura, što znači da biste cijeli put platili 61,98 eura.
Ukoliko putujete starom cestom nemate trošak cestarine, vozit će te manjim brzinama pa će tako i potrošnja biti niža, ali će sam put trajati sat i pol dulje, odnosno 5 sati i 40 minuta. Usto proći ćete i manje kilometara – 358.
Ako računamo da dizelski automobil u tim uvjetima troši u prosjeku 5 litara goriva, onda vidimo da će vas taj put koštati 25,96 eura, što je ušteda od 36 eura.
Kod benzinaca koji u prosjeku na takvim cestama troše oko 7 litara goriva, ušteda bi bila slična, odnosno 38 eura.
Zagreb – Zadar
Put od Zagreba do Zadar traje nešto više od 3 sata i dug je 299 kilometara ako putujete autocestom. Cijena cestarine iznosi 17,60 eura, a ukoliko ste na isti put krenuli s benzincem potrošit ćete i 36,84 eura, što znači da je ukupni trošak puta 54,44 eura.
Starom cestom će vam trebati 4 sata i 40 minuta za 286 kilometara, a pritom ćete potrošiti 30,83 eura goriva, što je ušteda od 23,61 euro.
Ako imate dizelski motor onda će vas put autocestom koštati 43,60 eura, što uključuje cestarinu i 26 eura za gorivo. Na putu starom cestom za gorivo biste morali izdvojiti 20,74 eura, što nas dovodi do uštede od 22,86 eura.
Zagreb – Dubrovnik
Cestarina od Zagreba do Dubrovnika, odnosno izlaza Čarapine kod Ploča, iznosi 33,80 eura. Sam put je dug 607 kilometara i traje 6 sati i 7 minuta.
Benzinskim automobilom ćete potrošiti 73 eura goriva, što znači da će vas put ukupno koštati 106,80 eura.
Starom cestom put je kilometarski kraći, ali traje čak tri sata više. Pritom ćete potrošiti 61 euro benzina, što je ušteda od 45,80 eura.
Automobil s dizelskim motorom bi autocestom potrošio 52,81 euro goriva, što znači da bi vas put s cestarinom stajao 86,61 euro. Ukoliko se odlučite na staru cestu, potrošit ćete 41 euro goriva, što vam donosi uštedu od 45,61 eura, slično kao i kod benzinca.
Ušteda i do 90 eura
Valja napomenuti da se izračun odnosi na putovanje u jednom smjeru, tako da ušteda ako uračunamo i povratak može biti i veća od 90 eura u slučaju putovanja u Dubrovnik.
Stara cesta nudi svoje čari jer je samo putovanje njome interesantnije i možete uživati u prirodi i krajoliku te se zaustaviti na jednom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude hranu i piće kakvu nećete naći na odmorištima na autocesti.
No valja imati na umu i pitanje sigurnosti. Autocesta je jedan od sigurnijih načina putovanja, a ne treba zanemariti i uštedu na vremenu jer i vrijeme je novac. Također, prilikom traženja optimalnog načina putovanja treba računati i na gužve jer su pojedine naše prometnice ljeti često preopterećene.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
