Hrvatska
Cestarine u Hrvatskoj su poskupjele, kako najjeftinije do mora? Ovo je izračun, ušteda ide i do 90 eura
Nakon gotovo četiri godine, Hrvatske autoceste (HAC) odlučile su povećati cijenu cestarina. Stoga se postavlja pitanje – koliko košta put do mora.
Radi se o sezonskom poskupljenju od 10 posto, što znači da će nove cijene vrijediti u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, i to za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste, piše novinar Andrej Jelušić za N1.
Podsjetimo, sezonske cijene cestarine uvedene su 2017. godine, ali se posljednje četiri godine (tijekom i nakon covid krize) nisu primjenjivale, kao jedna od mjera potpore građanima i gospodarstvu u turističkoj sezoni.
S obzirom na više cijene u vrijeme kada mnogi kreću put mora ponovno je povuklo pitanje isplativosti. Točnije, kolika je ušteda ukoliko se put mora odlučite putem državne ceste DC1, poznatije kao “stara cesta”.
Zagreb – Split
U obzir smo uzeli cijenu cestarina, ali i trošak goriva, računajući samu cijenu benzina/dizela po litri i prosječnu potrošnju automobila.
Stoga će vas, ukoliko vozite automobil s benzinskim motorom koji u prosjeku troši 8 l/100 kilometara, put od Zagreba do Splita autocestom dug 409 kilometara koštati 76,79 eura, a trebat će vam 3 sata i 58 minuta. Cijena uključuje cestarinu u iznosu od 26,40 eura i trošak goriva od 50,39 eura.
Ako bi se na isti put uputili s dizelskim automobilom koji u prosjeku troši 6 l/100 km, onda bi vas gorivo koštalo 35,58 eura, što znači da biste cijeli put platili 61,98 eura.
Ukoliko putujete starom cestom nemate trošak cestarine, vozit će te manjim brzinama pa će tako i potrošnja biti niža, ali će sam put trajati sat i pol dulje, odnosno 5 sati i 40 minuta. Usto proći ćete i manje kilometara – 358.
Ako računamo da dizelski automobil u tim uvjetima troši u prosjeku 5 litara goriva, onda vidimo da će vas taj put koštati 25,96 eura, što je ušteda od 36 eura.
Kod benzinaca koji u prosjeku na takvim cestama troše oko 7 litara goriva, ušteda bi bila slična, odnosno 38 eura.
Zagreb – Zadar
Put od Zagreba do Zadar traje nešto više od 3 sata i dug je 299 kilometara ako putujete autocestom. Cijena cestarine iznosi 17,60 eura, a ukoliko ste na isti put krenuli s benzincem potrošit ćete i 36,84 eura, što znači da je ukupni trošak puta 54,44 eura.
Starom cestom će vam trebati 4 sata i 40 minuta za 286 kilometara, a pritom ćete potrošiti 30,83 eura goriva, što je ušteda od 23,61 euro.
Ako imate dizelski motor onda će vas put autocestom koštati 43,60 eura, što uključuje cestarinu i 26 eura za gorivo. Na putu starom cestom za gorivo biste morali izdvojiti 20,74 eura, što nas dovodi do uštede od 22,86 eura.
Zagreb – Dubrovnik
Cestarina od Zagreba do Dubrovnika, odnosno izlaza Čarapine kod Ploča, iznosi 33,80 eura. Sam put je dug 607 kilometara i traje 6 sati i 7 minuta.
Benzinskim automobilom ćete potrošiti 73 eura goriva, što znači da će vas put ukupno koštati 106,80 eura.
Starom cestom put je kilometarski kraći, ali traje čak tri sata više. Pritom ćete potrošiti 61 euro benzina, što je ušteda od 45,80 eura.
Automobil s dizelskim motorom bi autocestom potrošio 52,81 euro goriva, što znači da bi vas put s cestarinom stajao 86,61 euro. Ukoliko se odlučite na staru cestu, potrošit ćete 41 euro goriva, što vam donosi uštedu od 45,61 eura, slično kao i kod benzinca.
Ušteda i do 90 eura
Valja napomenuti da se izračun odnosi na putovanje u jednom smjeru, tako da ušteda ako uračunamo i povratak može biti i veća od 90 eura u slučaju putovanja u Dubrovnik.
Stara cesta nudi svoje čari jer je samo putovanje njome interesantnije i možete uživati u prirodi i krajoliku te se zaustaviti na jednom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude hranu i piće kakvu nećete naći na odmorištima na autocesti.
No valja imati na umu i pitanje sigurnosti. Autocesta je jedan od sigurnijih načina putovanja, a ne treba zanemariti i uštedu na vremenu jer i vrijeme je novac. Također, prilikom traženja optimalnog načina putovanja treba računati i na gužve jer su pojedine naše prometnice ljeti često preopterećene.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
