Hrvatska
Čačić: Znanstvenik Lauc izgovara gluposti
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih tjedana je najglasniji kritičar odluka hrvatske vlade.
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih je tjedana najglasniji kritičar odluka Vlade i lokalnih uprava zbog suzbijanja širenja koronavirusa. Čačićeva županija je bila jedno vrijeme najgora regija u Europskoj uniji zbog visoke incidencije zaraženih na 100.000 stanovnika, a nakon donesenih mjera su uspjeli ostvariti prve pozitivne rezultate.
Još prije ostatka Hrvatske, njegova županija je odlučila zatvoriti srednje škole i ugostiteljske objekte. Odluka je na snazi od 21. studenog, a šest dana kasnije je zaustavljen rast epidemije, kada su imali sedmodnevnu incidenciju od više od 1.200 zaraženih na 100.000 stanovnika. Ovih dana je incidencija pala na 870 zaraženih s daljnjim silaznim trendom.
Za vrijeme uvođenja tih mjera, Čačić je imao obračune s gradonačelnikom Varaždina Ivana Čehoka te mnogim drugim epidemiolozima i stručnjacima. Iz današnje perspektive smatra da se napravio pomak i pozitivan rezultat: „Dakle, čini se da smo malo ranije dobili pravo da uvedemo mjere, veliki dio županija škole je zatvorio nakon nas, a mi smo zatvorili istovremeno s mjerama za ugostiteljstvo, kontaktne sportove, a nakon toga sedam dana i više razrede osnovnih škola“.
„Ako ima malo pameti i odgovornosti“, očekuje odluku na razini zemlje da se zatvore škole, a „srećom idu školski praznici“, izjavio je u gostovanju RTL Direktu. Na tvrdnju stručnjaka kako bi se pad dogodio i bez mjera, izjavio je: „Tu vrstu gluposti sam slušao jako dugo. (…) U svijetu postoji nekoliko najjačih svjetskih instituta koji se time bave i njih slušaju Merkel, Macron, Češka, Njemačka, ali, eto, u Varaždinu, Ogulinu, u Zagrebu imamo nekoliko njih koji pričaju tu praznu priču“.
Osvrnuo se i na znanstvenika Gordana Lauca, koji je izjavio da je prokuženost veća pet do 10 puta od evidentirane zaraženosti. Složio se da je prokuženost veća, ali ne toliko: „Ako danas imamo 12 tisuća zaraženih u županiji koji su prošli koronu, pomnožite to s tih 10 našeg stručnjaka Lauca. To je 120.000. Mi imamo 30.000 djece ispod 18. Od 165.000 građana Varaždinske županije, dakle, po cesti hodaju samo zaraženi. Treba biti ozbiljna budala…“.
Na kraju je zaključio kako Hrvatska treba gledati što radi Njemačka, kao što se na proljeće kopirala svaka njihova mjera: „Mi imao incidenciju 650, a Njemačka u pokrajinama u kojima je 200 zabranjuje izlazak na ulicu“.
Na Laucov odgovor nije trebalo dugo čekati. Poznati hrvatski znanstvenik oglasio se na svom facebook profilu. Njegov odgovor prenosimo u cijelosti.
“Župan Čačić prikazao je podatke koji pokazuju da je u Varaždinskoj županiji COVID-19 preboljelo možda i više od 50% nastavnika i radnika u tvornicamaKako su mi rekli da me župan Čačić nekoliko puta spomenuo poslušao sam sinoćnji RTL direkt.
Moram priznati da ja sasvim pristojno i razumno govorio i vjerujem da ima dobre namjere. Zato ću se potruditi pojasniti jednu stvar koju je pogrešno prikazao. Ne znam je li u pitanju nesporazum, ili mu je netko to namjerno krivo prikazao, no razlika između trenutne prevalencije (oko 3% što su pokazali testovi) i ukupnog broja do sada oboljelih (prokuženost koju možemo samo procjenjivati) je velika.
Župan Čačić kaže da je u pogonima, školama i sl. antigenskim testovima pronađeno oko 2,5 – 3% ljudi koji su potpuno asimptomatski, no ipak su zaraženi sa SARS-CoV-2. U Zagrebu je zaraženih nastavnika bilo čak i nešto više. Što nam taj podatak govori o stvarnom broju do sada zaraženih osoba u Varaždinskoj županiji ili Zagrebu?Varaždinska županija je na incidenciju stvarno zaraženih koju ima sada došla negdje polovinom listopada, a PCR testovi su to pokazali tjedan dana kasnije. Jedno mjesec dana bila je i znatno viša. Zaražena osoba je prosječno zaražena oko dva tjedna, dakle od tih 3% potvrđenih negdje oko 0,2% – 0,3% se svaki dan zarazilo / oporavilo.
Dakle rezultati testiranja pokazuju da je u zadnjih šezdeset dana negdje između 12% i 18% radnika i nastavnika u Varaždinskoj županiji (i nastavnika u Zagrebu) preboljelo COVID-19, a da nije imalo nikakve simptome.Broj od 2-3% utvrđen je antigenskim testovima za koje znamo da nisu potpuno pouzdani kada se koriste za testiranje asimptomatskih osoba. Procjene su da ih „promaše“ negdje između 20% i 40%. Postoji i problem lažno pozitivnih, no prema specifikacijama testa njih ne bi trebalo biti puno.
Za potrebu ovog izračuna pretpostavimo da je lažno negativnih bilo 30%, tako da bi to značilo da je stvarni broj radnika u tvornicama i nastavnika u Varaždinskoj županiji koji je u zadnja dva mjeseca bio asimptomatski zaražen s SARS-CoV-2 negdje između 16% i 24%.Iz brojnih studija koje su provedene u svijetu znamo da je COVID-19 asimptomatski kod 20 – 40% zaraženih osoba. Teško je znati jesu li ovih 16-24% u Varaždinu bili doista asimptomatski, ili su samo ignorirali blage simptome, no na tako velik broj asimptomatskih treba dodati još najmanje toliko ljudi koji su doista i razvili simptome COVID-19, što je doista minimalna i jako konzervativna procjena.Zaključno, rezultati koje je župan Čačić prikazao govore da je samo u zadnja dva mjeseca u tvornicama i školama u Varaždinu zaraženo najmanje 30%, a vrlo vjerojatno i preko 50% svih zaposlenika.
To naravno ne možemo ekstrapolirati na opću populaciju, budući da primjerice umirovljenik u nekom selu ipak ima manje kontakata s drugim ljudima no nastavnik u školi. No kako je u Varaždinskoj županiji u zadnja dva mjeseca PCR testovima potvrđena zaraza kod 11,500 ljudi, što je oko 8% odrasle populacije, čak i najkonzervativnije procjene govore da je stvarno zaraženo više od 30%, a možda čak i preko 50% ukupne odrasle populacije. Tako velik broj ljudi koji su u međuvremenu postali otporni na COVID-19 znači da možemo biti dosta sigurni da će se pad broja slučajeva nastaviti.
Pad bi se vjerojatno nastavio i ako bi došlo do relaksacije mjera (učinak prokuženosti od 30% više usporava širenje zaraze no nekoliko najjačih mjera zajedno), no kako s dolaskom zime sve više ljudi ima teški oblik COVID-19 moramo još malo izdržati i maksimalnim naporima svakoga od nas što više smanjiti broj zaraženih, posebice u visoko-rizičnim skupinama.
Cjepivo je jako blizu i bilo bi stvarno šteta izgubiti još više baka i djedova dok ih ne uspijemo cijepiti u sljedećih mjesec, dva i zbog toga se svatko od nas mora maksimalno potruditi minimalizirati kontakte s drugim ljudima kako se ne bi zarazio ili zarazio nekog drugog. No ako je netko već prebolio COVID-19, onda mu druženje s drugim osobama koje su također preboljele ne bi trebalo zamjeriti, jer ipak trebamo sačuvati i psihičko zdravlje. To je nemoguće kontrolirati ili propisati, tako da i tu možemo samo računati na osobnu odgovornost.”
Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | RTL.hr
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
