Hrvatska
Čačić: Znanstvenik Lauc izgovara gluposti
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih tjedana je najglasniji kritičar odluka hrvatske vlade.
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih je tjedana najglasniji kritičar odluka Vlade i lokalnih uprava zbog suzbijanja širenja koronavirusa. Čačićeva županija je bila jedno vrijeme najgora regija u Europskoj uniji zbog visoke incidencije zaraženih na 100.000 stanovnika, a nakon donesenih mjera su uspjeli ostvariti prve pozitivne rezultate.
Još prije ostatka Hrvatske, njegova županija je odlučila zatvoriti srednje škole i ugostiteljske objekte. Odluka je na snazi od 21. studenog, a šest dana kasnije je zaustavljen rast epidemije, kada su imali sedmodnevnu incidenciju od više od 1.200 zaraženih na 100.000 stanovnika. Ovih dana je incidencija pala na 870 zaraženih s daljnjim silaznim trendom.
Za vrijeme uvođenja tih mjera, Čačić je imao obračune s gradonačelnikom Varaždina Ivana Čehoka te mnogim drugim epidemiolozima i stručnjacima. Iz današnje perspektive smatra da se napravio pomak i pozitivan rezultat: „Dakle, čini se da smo malo ranije dobili pravo da uvedemo mjere, veliki dio županija škole je zatvorio nakon nas, a mi smo zatvorili istovremeno s mjerama za ugostiteljstvo, kontaktne sportove, a nakon toga sedam dana i više razrede osnovnih škola“.
„Ako ima malo pameti i odgovornosti“, očekuje odluku na razini zemlje da se zatvore škole, a „srećom idu školski praznici“, izjavio je u gostovanju RTL Direktu. Na tvrdnju stručnjaka kako bi se pad dogodio i bez mjera, izjavio je: „Tu vrstu gluposti sam slušao jako dugo. (…) U svijetu postoji nekoliko najjačih svjetskih instituta koji se time bave i njih slušaju Merkel, Macron, Češka, Njemačka, ali, eto, u Varaždinu, Ogulinu, u Zagrebu imamo nekoliko njih koji pričaju tu praznu priču“.
Osvrnuo se i na znanstvenika Gordana Lauca, koji je izjavio da je prokuženost veća pet do 10 puta od evidentirane zaraženosti. Složio se da je prokuženost veća, ali ne toliko: „Ako danas imamo 12 tisuća zaraženih u županiji koji su prošli koronu, pomnožite to s tih 10 našeg stručnjaka Lauca. To je 120.000. Mi imamo 30.000 djece ispod 18. Od 165.000 građana Varaždinske županije, dakle, po cesti hodaju samo zaraženi. Treba biti ozbiljna budala…“.
Na kraju je zaključio kako Hrvatska treba gledati što radi Njemačka, kao što se na proljeće kopirala svaka njihova mjera: „Mi imao incidenciju 650, a Njemačka u pokrajinama u kojima je 200 zabranjuje izlazak na ulicu“.
Na Laucov odgovor nije trebalo dugo čekati. Poznati hrvatski znanstvenik oglasio se na svom facebook profilu. Njegov odgovor prenosimo u cijelosti.
“Župan Čačić prikazao je podatke koji pokazuju da je u Varaždinskoj županiji COVID-19 preboljelo možda i više od 50% nastavnika i radnika u tvornicamaKako su mi rekli da me župan Čačić nekoliko puta spomenuo poslušao sam sinoćnji RTL direkt.
Moram priznati da ja sasvim pristojno i razumno govorio i vjerujem da ima dobre namjere. Zato ću se potruditi pojasniti jednu stvar koju je pogrešno prikazao. Ne znam je li u pitanju nesporazum, ili mu je netko to namjerno krivo prikazao, no razlika između trenutne prevalencije (oko 3% što su pokazali testovi) i ukupnog broja do sada oboljelih (prokuženost koju možemo samo procjenjivati) je velika.
Župan Čačić kaže da je u pogonima, školama i sl. antigenskim testovima pronađeno oko 2,5 – 3% ljudi koji su potpuno asimptomatski, no ipak su zaraženi sa SARS-CoV-2. U Zagrebu je zaraženih nastavnika bilo čak i nešto više. Što nam taj podatak govori o stvarnom broju do sada zaraženih osoba u Varaždinskoj županiji ili Zagrebu?Varaždinska županija je na incidenciju stvarno zaraženih koju ima sada došla negdje polovinom listopada, a PCR testovi su to pokazali tjedan dana kasnije. Jedno mjesec dana bila je i znatno viša. Zaražena osoba je prosječno zaražena oko dva tjedna, dakle od tih 3% potvrđenih negdje oko 0,2% – 0,3% se svaki dan zarazilo / oporavilo.
Dakle rezultati testiranja pokazuju da je u zadnjih šezdeset dana negdje između 12% i 18% radnika i nastavnika u Varaždinskoj županiji (i nastavnika u Zagrebu) preboljelo COVID-19, a da nije imalo nikakve simptome.Broj od 2-3% utvrđen je antigenskim testovima za koje znamo da nisu potpuno pouzdani kada se koriste za testiranje asimptomatskih osoba. Procjene su da ih „promaše“ negdje između 20% i 40%. Postoji i problem lažno pozitivnih, no prema specifikacijama testa njih ne bi trebalo biti puno.
Za potrebu ovog izračuna pretpostavimo da je lažno negativnih bilo 30%, tako da bi to značilo da je stvarni broj radnika u tvornicama i nastavnika u Varaždinskoj županiji koji je u zadnja dva mjeseca bio asimptomatski zaražen s SARS-CoV-2 negdje između 16% i 24%.Iz brojnih studija koje su provedene u svijetu znamo da je COVID-19 asimptomatski kod 20 – 40% zaraženih osoba. Teško je znati jesu li ovih 16-24% u Varaždinu bili doista asimptomatski, ili su samo ignorirali blage simptome, no na tako velik broj asimptomatskih treba dodati još najmanje toliko ljudi koji su doista i razvili simptome COVID-19, što je doista minimalna i jako konzervativna procjena.Zaključno, rezultati koje je župan Čačić prikazao govore da je samo u zadnja dva mjeseca u tvornicama i školama u Varaždinu zaraženo najmanje 30%, a vrlo vjerojatno i preko 50% svih zaposlenika.
To naravno ne možemo ekstrapolirati na opću populaciju, budući da primjerice umirovljenik u nekom selu ipak ima manje kontakata s drugim ljudima no nastavnik u školi. No kako je u Varaždinskoj županiji u zadnja dva mjeseca PCR testovima potvrđena zaraza kod 11,500 ljudi, što je oko 8% odrasle populacije, čak i najkonzervativnije procjene govore da je stvarno zaraženo više od 30%, a možda čak i preko 50% ukupne odrasle populacije. Tako velik broj ljudi koji su u međuvremenu postali otporni na COVID-19 znači da možemo biti dosta sigurni da će se pad broja slučajeva nastaviti.
Pad bi se vjerojatno nastavio i ako bi došlo do relaksacije mjera (učinak prokuženosti od 30% više usporava širenje zaraze no nekoliko najjačih mjera zajedno), no kako s dolaskom zime sve više ljudi ima teški oblik COVID-19 moramo još malo izdržati i maksimalnim naporima svakoga od nas što više smanjiti broj zaraženih, posebice u visoko-rizičnim skupinama.
Cjepivo je jako blizu i bilo bi stvarno šteta izgubiti još više baka i djedova dok ih ne uspijemo cijepiti u sljedećih mjesec, dva i zbog toga se svatko od nas mora maksimalno potruditi minimalizirati kontakte s drugim ljudima kako se ne bi zarazio ili zarazio nekog drugog. No ako je netko već prebolio COVID-19, onda mu druženje s drugim osobama koje su također preboljele ne bi trebalo zamjeriti, jer ipak trebamo sačuvati i psihičko zdravlje. To je nemoguće kontrolirati ili propisati, tako da i tu možemo samo računati na osobnu odgovornost.”
Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | RTL.hr
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
