Austrija
Broj stečajeva tvrtki u Austriji u značajnom je porastu
U prvom polugodištu znatno je porastao broj stečajeva poduzeća. Na temelju ekstrapolacije, udruga za zaštitu vjerovnika KSV1870 očekuje 3.308 stečajeva ili porast od 26 posto. To odgovara 18 bankrota poduzeća svaki dan.
Postoji negativan rekord za velike stečajeve. Do sada je bilo 36 stečajeva s obvezama većim od deset milijuna eura. “Ovo se nikada prije nije dogodilo”, pišu zaštitnici vjerovnika. Time bi se privremene obveze višestruko povećale – za više od 900 posto na oko jedanaest milijardi eura.
Odlučujući čimbenik je kontinuirani val nelikvidnosti oko Signe i njenog osnivača Renea Benka. Nedavno je, između ostalih, u stečaj otišla i Privatna zaklada obitelji Benko – s priznatim potraživanjima vjerovnika u dvoznamenkastim milijunskim iznosima. Među velikim stečajevima – osim konglomerata Signa – ističe se, među ostalim, slučaj stečaja Fisker GmbH (obveze: 1,34 milijarde eura), što je najveći stečaj u gospodarskoj povijesti Štajerske.
Sve veći broj stečajeva može se pripisati napetoj poslovnoj situaciji, padu prodaje na mnogim mjestima i nedostatku narudžbi. “Ekonomski pritisak je sve veći i austrijske tvrtke moraju se boriti za svaki euro. Situacija je sve gora za sve više tvrtki. Trenutno se može pretpostaviti da će broj korporativnih insolventnosti ostati na sličnoj visokoj razini u nadolazećim mjesecima,” objasnio je Karl-Heinz Götze, voditelj stečaja u KSV1870.
Ako promatrate prva dva tromjesečja zasebno, možete vidjeti da je prvo tromjesečje godine s 1688 slučajeva bilo nešto ispred drugog tromjesečja (1620 slučajeva). Međutim, prvo tromjesečje 2024. godine bilo je tromjesečje s najviše nelikvidnosti od 2009. godine. Stoga se ne može govoriti o usporavanju. “Tempo se značajno ubrzao prema kraju 2023. i ostao je konstantno visok do danas”, rekao je Götze.
Prema projekciji KSV1870, pokretači stečaja prvenstveno su trgovina (uključujući održavanje i popravak motornih vozila) s 585 slučajeva i povećanjem od 21,1 posto, građevinarstvo s 573 slučaja (plus 26,5 posto) te smještaj i ugostiteljstvo s 403 stečaja ( plus 15,1 posto). “S obzirom na relativno visoke razine cijena u Austriji, na primjer kada je u pitanju energija, ti sektori posebno trpe zbog svojih energetski intenzivnih aktivnosti”, analizirao je Götze.
Prema izračunima, povećanje je bilo posebno visoko u Gradišću (plus 84 posto) i u Vorarlbergu (plus 82,4 posto). Slijedili su Beč (plus 36,2 posto), Gornja Austrija (plus 34,2 posto), Štajerska (plus 29,1 posto), Donja Austrija (plus 12,1 posto), Koruška (plus 5,7 posto) i Salzburg (plus 2,6 posto). Samo je u Tirolu zabilježen pad od 11,4 posto.
U međuvremenu, broj privatnih stečajeva ostao je na približno istoj razini. S 4.580 otvorenih postupaka namirenja duga, zabilježeno je povećanje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gradišće je zabilježilo najveći pad s minus 12,6 posto, a najveći porast bio je u Salzburgu sa 6,7 posto.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
