Hrvatska
Britanac iz Dalmacije – ovo je 25 razloga zašto nikad ne biste trebali posjetiti Hrvatsku
Britanac Paul Bradbury, direktor Total Croatia Newsa i autor knjige Croatia: A Survival Kit for Foreigners, živi u Hrvatskoj više od 20 godina, a na svom YouTube kanalu redovito objavljuje zanimljive videe o Hrvatskoj koji često privlače mnogo pažnje među Hrvatima. Nedavno je objavio “25 razloga zašto ne posjetiti kontinentalnu Hrvatsku”, a nekoliko mjeseci ranije sličnu objavu imao je o Hrvatskoj općenito.
Video naslova “25 razloga zašto nikad ne posjetiti Hrvatsku” nastao je kao nastavak Bradburyjevog teksta iz 2015. godine. “Ideja je bila da članak bude provokativan. Ljudi su mi govorili da sam idiot jer govorim ljudima da ‘ne dolaze’ u Hrvatsku”, prisjetio se Paul i naveo 25 stvari koje je tad rekao o Hrvatskoj, piše index.hr.
1. Građevine se ruše
“Imate zgrade kao što je Arena u Puli, toliko rimskog nasljeđa i nasljeđa pod baštinom UNESCO-a. To vrijedi istražiti.”
2. Zrakoplovi nemaju kotače
“2014. godine je u suvremenu europsku zrakoplovnu povijest uvedena prva usluga hidroaviona, i to u Hrvatskoj. Dok je postojalo, bilo je fantastično.”
3. Autobusi izgledaju smiješno
“Ovo je zemlja od 1100 otoka, najbolji način putovanja tijekom sezone su trajekti. Broj mogućih trajektnih linija je fantastičan.”
4. Taksiji su smiješni
“Ovdje možete s aerodroma do otoka na koji odlazite ljetovati doći gliserom.”
5. Hrana izgleda neobično
“Ovdje ima zaista zanimljive morske hrane, a okus je fantastičan i sastojci su svježi. Ima nevjerojatnih jela koje nigdje drugdje nećete moći probati.”
6. Vino je neizgovorljivo
“Sa 130 autohtonih sorti grožđa, uključujući izvorni Zinfandel, upoznavanje vina je izazov. Kako izgovoriti GRK? Ali zaboravite etikete, popijte čašu i odmah će vam izgovor biti lakši. Vina su fantastična.”
7. Smiješna odjeća
“Hrvatska je zemlja raznolike tradicije, skoro svako selo ima tradicionalnu odjeću i dan svog sveca.”
8. Glazba bez instrumenata
“Dalmatinske klape su spektakl, UNESCO-ova su nematerijalna svjetska baština.”
9. Stalno govore o maslinama
“Tu se puno govori o maslinama. Hrvatsko maslinovo ulje je među najboljima u svijetu.”
10. Gradovi su im od kamena
“Samo kamen, kamen, kamen… Stoljećima se ništa nije promijenilo. To je predivno.”
11. Jedu hobotnice
“Za mene, čovjeka koji je došao iz Manchestera, to je bilo nešto poput hrane iz pakla. I onda sam u Hrvatskoj na jelovnicima posvuda viđao salatu s hobotnicom. Kad sam je napokon probao, bilo je to nešto najukusnije ikad.”
12. Čudni food festivali
“Ako raste, netko će u Hrvatskoj tome posvetiti festival. Oni jedu puhove, bob sa sladoledom, sladoled od lavande, pa čak i festival kestena s 40.000 ljudi.”
13. Kavu piju sat vremena
“Nemoguće je tu na brzinu popiti kavu, to im je najvažniji dio dana.”
14. Ne razumiju potrebu da se negdje pojave na vrijeme
“Ako živiš u Dalmaciji, vrijeme je relativno. Ako dogovorim sastanak u 10, to znači da će biti oko 10:15 ili 10:20. Možda čak i 10:30, moraš prihvatiti tu vibru.”
15. Gotovo nema pijeska na plažama
“Mi nismo naviknuti na nepješčane plaže. Ali jednom kad vidiš kako je more čisto, počneš cijeniti kamene plaže.”
16. Ljeto je prevruće
“Moraš cijeli dan biti na plaži.”
17. Zima je prehladna
“Moraš gledati nevjerojatne prizore poput Plitvičkih jezera.”
18. Previše UNESCO baštine
“Toliko kulture…”
19. Riba mora plivati tri puta
“Prvo u moru, a zatim u maslinovom ulju tijekom kuhanja pa u vinu, kao dio obroka.”
20. Pomalo
“Od toga dolazi španjolska riječ manana. Tempo života u Španjolskoj može biti svjetski poznat, ali život u Dalmaciji – tu ništa ne ide na brzinu…”
21. Lokalci misle da su najbolji u svemu…
22. …misle da imaju najbolje plaže na svijetu
“Imaju.”
23. Misle da imaju najbolje more na svijetu
“Nije da je loše.”
24. Misle da imaju najbolji način života na svijetu
“Ne mogu im to osporiti.”
25. Nakon tjedan dana u Hrvatskoj, nećete se htjeti vratiti kući
“Kakvo mjesto!”
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login