Hrvatska
Božićna čestitka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića
Drage sugrađanke i sugrađani širom naše Domovine,
Drage Hrvatice i Hrvati širom svijeta, posebno vi u bliskoj nam Bosni i Hercegovini,
Svima vama želim sretan Božić.
U kršćanskoj i zapadnoj tradiciji – kojoj je Hrvatska uvijek pripadala, a i danas pripada – božićni se blagdan s pravom smatra najradosnijim jer s njim dolazi okupljanje obitelji i radost druženja u toplini i miru doma.
Nadam se i od srca želim da tako bude i sada, da svi kršćanski vjernici, svi hrvatski građani dočekaju i proslave Božić u miru i veselju, zajedno sa svojim obiteljima, najmilijima, prijateljima.
Tradicija slavljenja Božića čvrsto je ukorijenjena u hrvatskom narodu bez obzira gdje su živjeli ili gdje danas žive naši ljudi. Sa sobom su nosili tu tradiciju i tako čuvali ne samo običaj, nego i svoju pripadnost jednoj maloj, ali ponosnoj i snažnoj naciji.
Danas, kada se sve male narode sve manje sluša, kada se njihov glas uzima zdravo za gotovo i prije nego ih se išta pita, još je važnije sačuvati i osnažiti svijest o toj pripadnosti. Jer, i u novijoj povijesti pokazalo se to presudnim za očuvanje naše države i našeg identiteta.
Svjedočimo, na žalost, kako mir, sigurnost i solidarnost nisu zadani, kako nestaju preko noći i kako malo treba da se te vrijednosti zataje ili čak pogaze.
Hrvatska je osjetila i osvijestila kako to izgleda i baš to iskustvo daje nam za pravo da upozoravamo, da tražimo pravednost, ali i da budemo mudri i da vodimo računa o sebi.
U svjetskom poretku koji se dramatično mijenja pred našim očima, brige hrvatskog naroda malo koga zanimaju.
A posebno smeta ravnodušnost za brige hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini čija se jednakopravnost i konstitutivnost – zajamčena Daytonskim sporazumom – pokušava omalovažiti, pa i ukinuti.
Hrvatska i njezina izvršna vlast to ne smiju dopustiti. Prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, uvjeren sam, mogu se snažnije braniti i moraju se glasnije zagovarati na mjestima na kojima se odlučuje. Nitko drugi, osim nas, to neće činiti, a mi to ne činimo dovoljno.
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini trajno je zadužio Hrvatsku i moja je želja da se u skoroj budućnosti ima razloga radovati cjelovitom ostvarenju svojih prava.
Božićni blagdan je prilika da svoje želje za mirom, dobrotom i zajedništvom među ljudima uputimo kako svojim prijateljima i susjedima, tako i svima u svijetu koji pate i trpe zbog ratova i nasilja.
U Hrvatskoj danas živimo u miru i sigurnosti – što je velika blagodat – ali mnogim našim sugrađanima nedostaju financijski uvjeti za dobar život, nedostaje im socijalna sigurnost.
Brige hrvatskih građana su opravdane i razumljive, pa ih odgovorni ne smiju zanemariti ili, čemu također svjedočimo, prekrivati statističkim podacima koji često ne odražavaju stvarnu kvalitetu života u Hrvatskoj.
Ali, gotovo svima nama, uvjeren sam, posebno i najviše smetaju nepravda i nejednakost pred zakonima i institucijama države. Raširena korupcija i zlouporaba javnog novca poprimili su takve razmjere da se ta pošast ne može prešutjeti ni u ovo blagdansko vrijeme.
Pred tom činjenicom nitko ne smije zatvarati oči i siguran sam kako baš to – korupcija, pogodovanje i nepravda – najviše stvaraju nezadovoljstvo kod hrvatskih ljudi.
Takve pojave, sada već svakodnevne i bez adekvatnih sankcija, uništavaju vjeru ljudi u institucije naše države i više od svega tjeraju naše ljude iz države.
Odgovornost je sviju nas – a najviše izvršne državne vlasti – da zvučne blagdanske poruke koje slušamo budu pretočene u stvarnost i da se ljudi u Hrvatskoj mogu istinski radovati boljem životu i pravednijem društvu. Vjerujem kako je to moguće ne samo u božićnim željama, nego i u stvarnosti.
Učinimo sve kako bismo hrvatskim ljudima, ma gdje živjeli, osigurali dobar život i pošteno društvo, a našoj Domovini mir i sigurnost.
Ostvarenje toga moje su najveće želje koje ovom prilikom upućujem svima u Hrvatskoj uoči predstojećeg blagdana.
U nadi da će te želje biti ostvarene, svim kršćanskim vjernicima i vjernicama želim sretan Božić, svima vam želim mirne i radosne blagdane.
Sretan vam Božić i sve najbolje u Novoj godini.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
