Vijesti
Božićna čestitka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović uputio je božićnu čestitku svih hrvatskim građanima u svijetu koji slave Božić. Njegovu čestitku prenosimo u cijelosti.
“Drage sugrađanke i sugrađani,
pred nama je Božić, najradosniji kršćanski blagdan koji ima poseban značaj za sve vjernike u našoj domovini.
Najveće vrednote Božića – ljubav prema bližnjemu i vjeru u pobjedu dobroga – ove ćemo godine slaviti drukčije nego što smo navikli. U našoj novijoj povijesti, nažalost, bilo je teških vremena kada božićne blagdane nismo mogli slaviti i obilježavati dostojno i tradicionalno.
Ali, danas smo suočeni s posve novim, nikad doživljenim okolnostima koje nas sve stavljaju pred ispit odgovornosti i solidarnosti.
Ispit odgovornosti za zdravlje naših obitelji, prijatelja, suradnika, ali i vlastito.
Ispit solidarnosti prema našem cijelom društvu, a prije svega prema ljudima koji se već mjesecima nesebično izlažu u borbi za živote i zdravlje ljudi diljem Hrvatske, u borbi zaustavljanja pandemije koronavirusa.
Božić je praznik obitelji, zajedništva i brige za bližnje. Briga za bližnje, pogotovo za starije, nemoćne, bolesne članove naših obitelji nikada nije bila važnija nego što je danas.
Zaštitimo naše majke i očeve, naše bake i djedove, naše babe i didove, naše none i noniće. Pokažimo u ovim blagdanskim vremenima svu svoju odgovornost i brigu prema ljudima koji su se za nas brinuli cijeli život.
Božić je isto tako vrijeme dobrote i solidarnosti, praznik koji nas upućuje na toleranciju različitosti, razumijevanje i uzajamno poštivanje. U teškim vremenima kao što je ovo u kojem danas živimo, svi smo jednako izloženi i zato moramo misliti i na dobrobit onih koje ne poznajemo.
Kulturu srca za bližnjega i osjećaj ljudske odgovornosti za svakoga pretočimo u naše ponašanje tijekom ovih blagdana.
Ovi blagdani neka nas još snažnije potaknu u zalaganju za opće ljudske vrijednosti. Vrijednosti koje su prijeko potrebne svakom uređenom društvu. Uvažimo različita razmišljanja kao doprinos izlasku iz ove situacije, a ne kao problem.
I ne zaboravimo drukčije od nas, slabije, one koji su zapostavljeni ili isključeni.
Pozivam sve one koji odlučuju da u duhu božićne poruke saslušaju potrebe naših građanki i građana koje je ova kriza dovela u situaciju nejednakosti.
Svim kršćanskih vjernicama i vjernicima želim sretan Božić. A svima u Hrvatskoj želim radosne blagdane. Provedite ih u miru, u krugu obitelji i sa svojim najmilijima.
Sretan vam Božić i sretna Nova godina. “
- Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
- Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
- Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
- Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
- Toplo i sunčano vrijeme za Uskrs, ali uz mogućnost pljuskova
R.P / predsjednik.hr
Foto: Zoran Milanović / youtube.com – screenshot
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
