Dnevna kronika
“Bosancu” u Austriji oduzeta vozačka dozvola, policiju začudilo objašnjenje
21-godišnji motociklist vozio je prebrzo na svom motociklu u Welsu u petak navečer. Bosanac odnosno bh. državljanin, koji živi u Welsu, vozio je motocikl brzinom od 135 km/h uz ograničenje brzine od 70 km/h. Na kraju, upao je u vidokrug policije.
Htio je samo očistiti glavu od problema i zato je vozio malo brže, rekao je brzi vozač patroli civilne policije koja ga je primijetila i nakon kraće vožnje zaustavila.
Muškarcu je oduzeta vozačka dozvola i podnosi se prijava, izvijestila je policija.
Dnevna kronika
Beč subvencionira preuređenje stambenog prostora za starije osobe
Grad Beč novom inicijativom podržava osobe starije od 60 godina u stvaranju pristupačnih i prilagođenih životnih prostora. Tako austrijska prijestolnica jasno pokazuje posvećenost sigurnom i dostojanstvenom stanovanju u starijoj životnoj dobi.
Grad Beč odnedavno nudi financijsku potporu osobama iznad 60 godina za prilagodbu stambenog prostora njihovim potrebama. Potpora može iznositi i do 4.200 eura i odnosi se na građevinske zahvate koji olakšavaju svakodnevni život i omogućuju kretanje bez prepreka u vlastita četiri zida.
Austrijska prijestolnica tako podržava različite mjere kojima osiguravaju samostalan život. One uključuju ugradnju tuševa u razini poda te ručke za pridržavanje u kupaonicama, stubišna dizala, proširenje vrata, automatizirano otvaranje vrata, rampe i mnoge druge preinake koje povećavaju sigurnost i kvalitetu života u starijoj životnoj dobi.
„Prilagođen stambeni prostor ključan je za dug i samostalan život u vlastitom domu. Mnogi si postavljaju pitanja kako dom prilagoditi potrebama koji se mijenjaju s godinama”, objasnila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica bečkog poglavarstva za stanogradnju prilikom predstavljanja inicijative.
Grad Beč financira i do 35 posto troškova odnosno do 4.200 eura. Prosječan iznos za takva preuređenja životnog prostora iznosi 3.041 euro, a zahtjevi se najčešće odnose na adaptaciju kupaonica.
Dnevna kronika
Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
Od svih pristiglih pošiljki samo oko 1 posto njih imalo je vrijednost veću od 300 KM.
Niskim cijenama TEMU-a nisu odoljeli ni građani Bosne i Hercegovine. Prema podacima Similarweba, TEMU je najposjećenija aplikacija u BiH. Do sada su u BiH stigle 133.653 pošiljke.
Zbog velikog broja narudžbi, carinici brzo rade. Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) za Klix.ba kazali su da je najviše pošiljaka stiglo u carinsku ispostavu Trebinje, 61.389.
Carinska ispostava Banja Luka primila je 51.396 pošiljaka, Sarajevska 11.868, a Tuzlanska 9.000 pošiljki. Bitno je istaknuti da se prilikom narudžbe putem aplikacije Temu, u dijelu praćenja pošiljke (kada se pošiljka šalje korisniku), ubrzo pojavi natpis ‘Pošiljka na carini’, iako pošiljka ima zapravo još nije stigao u carinsko područje BiH.
Prema podacima Similarweba, Temu je najposjećenija aplikacija u BiH. Do sada su u BiH stigle 133.653 pošiljke. To nas podjseća na Austriju kad je Temu tek došao, o čemu smo pisali i na Kroativ-u.
To dovodi korisnike u zabludu da su razlog dugog čekanja na isporuku carine. Prikazivanje netočnih podataka navodi naručitelje da se obrate carinskim ispostavama, pod pretpostavkom da carina zadržava njihovu naručenu robu, što može dovesti do nesporazuma i neadekvatne komunikacije s UNO”, naglašavaju iz UNO.
Kada je riječ o pošiljkama koje se naručuju putem aplikacije Temu i uvoze u poštanskim paketima, analizom dokumentacije koja je do sada dostavljena i predočena carinskim uredima, vidljivo je da se radi o pošiljkama s “robom zanemarive vrijednosti”.
Te pošiljke su poslane direktno iz druge države fizičkim osobama u BiH, na različite adrese, a ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci. Za navedene pošiljke traži se oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, što je predviđeno važećim zakonskim propisima iz oblasti carinskih propisa.
Možemo konstatirati da je od svih pristiglih pošiljki samo oko 1 posto pošiljaka imalo vrijednost veću od 300 KM, a takve pošiljke su bile ocarinjene, odnosno na vrijednost tih pošiljki obračunate su i plaćene uvozne dažbine, dok je 99 posto pošiljaka bilo oslobođeno plaćanja uvoznih dažbina jer su bile vrijednosti ispod 300 KM”, zaključili su iz UNO za Klix.ba.
Poduzetnik i stručnjak za e-trgovinu Elvis Pivić za N1 je komentirao kako ova popularna aplikacija osvaja bh. tržište, regiju i svijet te što potrošači trebaju znati.
“Prvo što bi kupci koji trebali znati jest da su ti proizvodi već dostupni na njihovom tržištu samo putem drugih prodajnih kanala. Dakle, nije nešto novo, ali razlika TEMU-a je u agresivnom pristupu, pa oni u tom početnom inputu nude niske cijene jer se to nekako nivelira u skladu s ponudom i potrebama, u skladu s brojem kupnji koje se obavljaju na jednom mjestu, određeno tržište, ali ono što je specifično za TEMU jest da ima određenu masu i različite segmente u kontekstu prihoda koje ostvaruju.
U e-commerce poslu ne ostvarujete samo prihod, odnosno zaradu od prodaje proizvoda, postoji širok spektar stvari na kojima možete profitirati i kompenzirati cijenu proizvoda koji se nudi”, rekao je Pivić.
TEMU je popularan i zbog besplatne dostave, ali Pivić ističe da kupci zapravo ništa ne dobivaju besplatno.
“No, mi koji se bavimo e-trgovinom znamo da ljudima u BiH nije toliko bitna ažurnost isporuke koliko kvaliteta i cijena proizvoda i imaju li pravo na povrat novca ili proizvoda nakon kupnje. Iskustva ljudi govore da TEMU nudi kvalitetnu podršku, što znači da možete koristiti povrat novca ili artikala.”, istaknuo je.
Dnevna kronika
Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
Austrija je jedna od najrazvijenijih zemalja u Europi, s visokim životnim standardom i stabilnim gospodarstvom. Jedan od ključnih pokazatelja ekonomske situacije u zemlji su prosječne plaće koje odražavaju kupovnu moć stanovništva, ali i socijalnu ravnotežu. U ovom članku istražit ćemo prosječne plaće u Austriji, čimbenike koji ih oblikuju, te kako se one uspoređuju s drugim europskim zemljama.
Prosječna plaća u Austriji
Prema podacima Statistik Austrija iz 2023. godine, prosječna bruto plaća u Austriji iznosila je oko 3.600 eura bruto mjesečno. To znači da su austrijski radnici, u prosjeku, bolje plaćeni nego njihovi kolege u mnogim drugim europskim zemljama, uključujući i susjedne zemlje poput Slovenije ili Hrvatske.
Međutim, važno je naglasiti da se prosječne plaće u Austriji mogu značajno razlikovati ovisno o industriji, regiji i iskustvu radnika. Na primjer, radnici u sektoru tehnologije, financija i zdravstva obično zarađuju više od onih u trgovini ili ugostiteljstvu.
Razlike u plaćama prema sektoru
Plaće u Austriji nisu uniformne, već variraju ovisno o industriji. Neki od najplaćenijih sektora uključuju:
- Informatičke tehnologije (IT): Stručnjaci za IT i programeri mogu očekivati plaće koje premašuju 4.000 eura bruto mjesečno, a s iskustvom se ta cifra može povećati.
- Financije i osiguranje: Radnici u bankama, osiguravajućim društvima i financijskim institucijama također imaju visoke plaće, koje mogu doseći 4.500 eura bruto.
- Zdravstvo: Doktori i specijalisti mogu zarađivati između 4.000 i 6.000 eura bruto, dok medicinske sestre obično zarađuju između 2.500 i 3.000 eura.
- Obrazovanje: Profesori i nastavnici u osnovnim i srednjim školama zarađuju oko 3.000 eura bruto, dok univerzitetski profesori mogu imati i veće plaće.
S druge strane, sektori kao što su ugostiteljstvo, trgovina i poljoprivreda obično imaju niže plaće, koje se mogu kretati u rasponu od 1.800 do 2.500 eura bruto, ovisno o radnom iskustvu i specifičnostima posla.
Geografske razlike u plaćama
Austrija ima izrazite geografske razlike u plaćama. Veće plaće obično su prisutne u Beču, glavnom i najvećem gradu zemlje, koji je financijski i poslovni centar. Beč privlači mnoge međunarodne tvrtke, organizacije i institucije, pa su plaće u Beču više nego u ostalim dijelovima zemlje.
S druge strane, u manjim gradovima i ruralnim područjima, poput Kärntena, Tirola ili Burgenlanda, plaće mogu biti nešto niže, iako troškovi života u tim regijama također mogu biti niži.
Porezni sustav i trošak života
Iako su plaće u Austriji visoke, važno je uzeti u obzir i porezni sustav. Porez na dohodak u Austriji progresivan je i može doseći do 50% za najviše prihode. Na primjer, za bruto prihod od 3.600 eura mjesečno, porez na dohodak iznosit će oko 20-30%, ovisno o ostalim odbicima i olakšicama.
Uz poreze, trošak života u Austriji također može biti prilično visok, posebno u Beču, gdje su cijene najma stanova, hrane i prijevoza među najvišima u zemlji. Ipak, austrijski sustav socijalne skrbi, besplatno školstvo i zdravstveni sustav ublažavaju dio tih troškova.
Trendovi i predviđanja
Austrijska ekonomija bilježi stabilan rast, a time i trend rasta plaća. U posljednjim godinama, plaće su rasle zbog inflacije i povećanja produktivnosti, iako je stopa rasta nešto sporija nego u nekim drugim europskim zemljama.
Pored toga, Austrija se suočava s izazovima u vezi s starijom populacijom, pa će vjerojatno biti potreban rast plaća i poboljšanje radnih uvjeta u određenim sektorima poput zdravstva i socijalne skrbi, kako bi se privuklo više radne snage.
Usporedba s drugim europskim zemljama
Kada se uspoređuju prosječne plaće u Austriji s drugim zemljama Europske unije, Austrija se nalazi pri vrhu ljestvice, no iza zemalja poput Švicarske, Luksemburga i Norveške. Na primjer, prosječna plaća u susjednoj Njemačkoj iznosi oko 3.400 eura bruto, dok je u Hrvatskoj prosječna plaća oko 1.500 eura bruto.
Prosječne plaće u Austriji odražavaju visoku kvalitetu života i stabilnost gospodarstva. Iako plaće u Austriji ne dosežu razine nekih zapadnoeuropskih zemalja poput Švicarske, one su ipak među najvišima u EU, što čini Austriju atraktivnim tržištem za radnu snagu, pogotovo u visokotehnološkim i specijaliziranim industrijama. S obzirom na visoke plaće, ali i visoke troškove života, Austrija ostaje zemlja s visokim životnim standardom, uz izazove koji dolaze s demografskim promjenama i potrebom za privlačenjem radne snage u ključnim sektorima.