Austrija
Bolest na godišnjem: Ove stvari se moraju uzeti u obzir prema Austrijskom zakonu o radu
Val praznika vezan za školske odmore trenutno traje. No, što učiniti ako se tijekom zasluženog zimskog odmora razbolite?
Mnogi zaposlenici priuštili su si dugi, zasluženi odmor. Ali u ovo vrijeme vladaju respiratorne bolesti i onda osobe moraju ostati u krevetu.
Zaposlenici tada nisu sigurni kako bi se trebali ponašati ili što će biti s njihovim godišnjim odmorom ako se razbole tijekom slobodnih dana.
“Ako se razbolite tijekom godišnjeg odmora, a bolovanje traje duže od tri kalendarska dana, tada se neće koristiti dani godišnjeg odmora. To znači: dani u kojima ste ili ste bili bolesni bit će vraćeni na “vaš račun za godišnji odmor”. Ali samo ako ste bolesni dulje od tri dana,” naglašava stručnjak za radno pravo ÖGB Michael Trinko.
“Svatko tko je bolestan trebao bi otići liječniku – ne samo radi liječenja, već i kako bi svom poslodavcu mogao dati potvrdu u slučaju nesposobnosti za rad”, kaže stručnjak za radno pravo ÖGB Michael Trinko. Potvrdu morate predočiti odmah po povratku na posao kako biste sačuvali dane godišnjeg odmora.
Primjer: ako se zaposlenici razbole tijekom svog dvotjednog godišnjeg odmora od petka do ponedjeljka, to predstavlja bolest od četiri kalendarska dana. Ako se godišnji odmor računa u radne dane, petak i ponedjeljak se ne oduzimaju od dana godišnjeg odmora.
Također je važno znati da “ne možete samo dodati dane bolovanja na kraj godišnjeg odmora. Godišnji odmor se ne produžuje danima bolovanja. On završava na prvotno dogovoreni datum”, kaže Trinko.
Ako se razbolite u inozemstvu, uz liječničku potvrdu morate predočiti i službenu potvrdu da je liječničku potvrdu izdao ovlašteni liječnik. Ova potvrda vam nije potrebna ako možete dokazati da ste bili liječeni u javnoj bolnici.
“Možete li svojom e-karticom otići liječniku u inozemstvo, a troškove u potpunosti pokriva socijalno osiguranje, ovisi o zemlji u kojoj ljetujete”, kaže stručnjak za radno pravo Trinko, pa se ima smisla o tome prethodno informirati kod austrijskog socijalnog osiguranja Svakako vam je potrebna Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EKVG) koja se nalazi na poleđini e-kartice. EKVG mora biti u potpunosti ispunjena i ne smije biti istekla.
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
Austrija
U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.
Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.
Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.
A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.
Austrija
U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.
Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”
U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.
Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.
U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.
