Ekonomija
BIH treća najsiromašnija država Europe, iza su samo dvije – evo koje

Međunarodni monetarni fond (MMF) ponovno je rangirao Albaniju i Kosovo kao najsiromašnije zemlje u Europi 2023. godine, na temelju dohotka po glavi stanovnika, koji se mjeri izračunom kupovne moći, stvarnog pokazatelja koliko novac ljudima vrijedi u jednoj zemlji.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na temelju pariteta kupovne moći je bruto domaći proizvod preračunat u međunarodne dolare korištenjem stopa pariteta kupovne moći.
Međunarodni dolar ima istu kupovnu moć u odnosu na BDP kao američki dolar u Sjedinjenim Državama. Prema ažuriranim podacima MMF-a u Globalnom ekonomskom izgledu 2023., koji obrađuje “Monitor”, Albanija je na posljednjem mjestu u Europi s prihodom po glavi stanovnika od 19 tisuća međunarodnih dolara, prenosi portal Indikator.
Kosovo je rangirano nakon Albanije, koja ima ovaj pokazatelj još niže, sa 15,6 tisuća međunarodnih dolara.
Nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima Bosna i Hercegovina s 19,6 tisuća međunarodnih dolara, Sjeverna Makedonija ima 21,1 tisuću , Srbija 25,4, dok je Crna Gora i dalje prva u regiji s 27,6 tisuća međunarodnih dolara.
Europski prosjek je gotovo 50.000 međunarodnih dolara.
Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda protežu se do 2028. godine, gdje se ponovno procjenjuje da će i Albanija i Kosovo ostati najsiromašniji u Europi.
Prema drugom direktnom pokazatelju, onom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, koji je za Albaniju dosegao 7 tisuća dolara a za Kosovo 5.600 dolara, opet se ove dvije zemlje prema procjenama MMF-a za 2023. nalaze na dnu.

Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji

Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?

Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite

Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
You must be logged in to post a comment Login