Svijet
BiH: Nove mjere u oba entiteta
Bosna i Hercegovina također bilježi veliki broj novozaraženih, zbog čega je došlo do pooštravanja mjera – Stručnjaci tvrde da je Hercegovina stekla kolektivni imunitet:
Bosanskohercegovački entiteti Republika Srpska i Federacija BiH donijeli su nove odluke o mjerama suzbijanja trenutne pandemije.
Republički stožer za izvanredne situacije Republike Srpske je u nedjelju donio odluku da od ponedjeljka do 1. studenog nastava u osnovnim i srednjim školama u RS-u bude obustavljena. Ministrica znanosti i kulture Natalija Trivić je izjavila kako je „važno naglasiti da mi u školama nemamo širenje koronavirusa, ali s obzirom da je ciljna populacija između 30 i 50 godina – dakle roditelji djece – iz tog razloga ćemo razmatrati kako ćemo dalje organizirati nastavni proces u školama“.
Nastava će se voditi putem online platformi, a dodatno je donesena odluka o skraćivanju radnog vremena ugostiteljskih objekata do 22 sata.
Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva je poručio kako će svi građani FBiH na otvorenom morati nositi zaštitne maske i da odluka vrijedi narednih 14 dana, budući da se epidemiološka situacija značajno pogoršala.
Također, sve bolnice moraju u roku od 72 sata da stave na raspolaganje 30 posto svojih kapaciteta za oboljele od koronavirusa. U javnim ustanovama će biti omogućeno tzv. antigensko testiranje kada PCR test nije dostupan i kada imamo simptomatske pacijent. Ovi testovi će ubrzati rezultate testova i tako brže spriječiti širenje virusa. Riječ o pouzdanim testovima pomoću kojih se otkriva prisutnost antigena, odnosno samog virusa u kratkom vremenskom periodu.
„Moramo svi biti zajedno. Ovo je teško vrijeme, ali nije vrijeme za paniku“, izjavio je ministar Goran Čerkez.
Šef epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije Erdin Alajbegović je u intervjuu za portal „Klix.ba“ objasnio kako su Hercegovci stekli kolektivni imunitet na koronavirus: „Nakon statističke obrade podataka i unosa učinka provedenih mjera dolazimo do vrlo zanimljive činjenice, da je na području HNK nakon 103 dana od pojave Covid-19 broj oporavljenih osoba dostigao potreban za kolektivni imunitet na Covid-19“.
S toga je Alajbegović zatražio od vlasti kod budućih donošenja mjera da „urade detaljniju analizu broja oboljelih po općinama kako bi mogli izdvojiti područja sa stečenim imunitetom i na koja u narednom periodu ne bi trebalo primjenjivati mjere za sprječavanje širenja virusa“.
Antonio Šećerović
Foto: Sarajevo – Ramiz Dedaković | Unsplash
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
