Austrija
Bečki ugostitelji: “Puno nas neće opstati, očajni smo”
U hladne prosinačke dane, centar Beča bi uvijek bio dobro ispunjen. Predbožićno vrijeme na gradske ulice uvijek izmami veliki broj ljudi. Poslovično bi bili puni i bečki hoteli jer prosinac u Beču često je “motiv i sa/za božićne čestitke”. Ove godine prizori su potpuno drugačiji. Bečki restorani i kafići su zatvoreni, a nema ni tradicionalnih božićnih sajmova, tek božićni ukrasi da nas podsjete da je predbožićno vrijeme važan dio bečke i austrijske tradicije. Punč s prijateljima i kolegama pričekat će neke bolje dane. Boljim danima se nadaju i bečki ugostitelji.
Prema odluci austrijske vlade kafići i restorani u Austriji zatvorili su svoja vrata 3. studenog, a tako će ostati najmanje do početka siječnja. To je drugi put ove godine da su ugostiteljski objekti morali prisilno zatvoriti zbog pandemije koronavirusa. Ugostiteljski sektor je, jednako kao i onaj turistički – na aparatima. Austrija je “svjetski prvak” u turizmu među državama koje nemaju izlaz na more. S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije.
Među mnogobrojnim bečkim ugostiteljima nalaze se i Hrvati. Veliki broj hrvatskih građana koji žive u austrijskoj metropoli vole posjećivati ugostiteljske objekte koji slove kao “hrvatski”, odnosno domaći. Mnogi kažu da se tamo najbolje osjećaju, a to je i svojevrsni podsjetnik da Hrvatska i nije tako daleko. Kao i najmanje 40 tisuća ostalih ugostitelja i njih muče iste brige – egzistencijalni problemi i neizvjesnost koja vlada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Za potrebe ovog članka kontaktirali smo njih nekoliko. Većina nije bila pretjerano voljna za razgovor, ističu tek kako je teško i kako ove okolnosti nisu normalne. Jedan od onih s kojim smo razgovarali je vlasnik poznatog kafića i okupljališta Hrvata (i mnogih drugih gostiju) u 15. bečkom kotaru. U ugostiteljstvu je gotovo dva desetljeća, a ovakvu situaciju ne pamti. “Teško je, ove okolnosti nas dovode na rub očaja, a najgore je što vlada neizvjesnost. Toliko smo godina ulagali u svoje ugostiteljske objekte, borili se – ljudima osiguravali plaće. Pandemija bi mogla sve otjerati u nepovrat. Vladine mjere nisu dovoljne, mnogi ugostitelji neće preživjeti ovu pandemiju.”
Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta u 12. bečkom kotaru. “Nemam riječi. Mislim da za ovo nitko nije bio pripremljen. Teško je. I nama ugostiteljima, a još više i našim djelatnicima. Nadam se da će ovo brzo proći, ali nisam siguran koliko će vremena trebati da se sve vrati u normalu. I ovi ljetni mjeseci, nakon prvog lockdowna, bili su ispod normalnog prosjeka. Bojim se i da se ljudi polako odvikavaju od kafića. Pogledajte samo ugostiteljske objekte u prvom bečkom kotaru. Mnogi od njih više neće otvoriti. Tužno je. Ne znam kako će sve ovo izgledati u budućnosti”.
Isti problemi muče i vlasnike restorana. Vlasnik jednog restorana u 5. bečkom kotaru istaknuo je kako razmišlja o zatvaranju svog restorana. “Već devet mjeseci poslujemo u minusu. Već bi zatvorio svoj restoran, ali dugo sam u ovom poslu i teško je reći zbogom onom što si godinama gradio. Pored moje obitelji u restoranu radi još 9 djelatnika. Svima je teško. Vlada je nešto ponudila, ali mislim da pomoć mora biti izdašnija. Istina, kafićima je možda i teže, mi bar imamo mogućnost da dostavljamo svoju hranu. No, broj dostava je puno manji, ljudi su više kod kuće i više kuhaju. Nikome nije lako. Pored toga, ne možete mi reći da se ljudi lakše zaraze u restoranu gdje su kontrolirani uvjeti, nego primjerice u shopping centru. Nisam pretjerani optimist.”, pojasnio je.
Austrijska vlada najavila je (u slučaju povoljne epidemiološke situacije) ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata početkom siječnja. Do tada, ugostiteljima predstoji nada da će pandemija koronavirusa zbilja popustiti i da će njihovi objekti ponovno krenuti s radom u siječnju.
Svi zajedno se nadamo i da je ovaj lockdown bio i posljednji takav u Austriji. Ugostiteljstvo još jedan sigurno ne može preživjeti. S nadom u bolje sutra, vjerujemo da ćemo sljedeće godine ponovno uživati u našim omiljenim restoranima i kafićima, i da će ova godina biti jedno loše sjećanje koje ćemo što prije zaboraviti.
R.P
Foto: kroativ.at / Marcus Spiske – unsplash.com
Austrija
Bečka osnovna škola slavi Ramazan – pokrenuta rasprava o međukulturalnom školskom životu
Jedna osnovna škola u bečkoj četvrti Leopoldstadt u utorak organizira proslavu Ramazana za svu djecu. Događaj je osmislio islamski vjeroučitelj uz podršku udruge roditelja, a cilj je promicanje međukulturalnog razumijevanja, poručuje Bečko obrazovno vijeće.
Dobrovoljno sudjelovanje u proslavi
Ravnateljstvo škole naglašava da se radi o dobrovoljnom i obrazovno-kulturnom događaju te da nijedno dijete nije obvezno sudjelovati. Proslava traje najviše 10 do 15 minuta po razredu, a za djecu koja ne žele sudjelovati osigurana je alternativna aktivnost izvan svečane dvorane, prenosi Heute.
Tijekom proslave djeca će dobiti vrećice sa slatkišima povodom Ramazana, a u svečanoj dvorani poslužit će se jela iz različitih kultura. „Ne radi se o vjerskoj ceremoniji, već o prilici da djeca upoznaju različite običaje“, pojašnjava glasnogovornica Bečkog obrazovnog vijeća.
Nezadovoljstvo pojedinih roditelja
Ipak, jedan roditelj izrazio je nezadovoljstvo organiziranjem proslave, posebno jer, kako tvrdi, u školi nije bilo božićne svečanosti. „Naše dijete je rimokatoličke vjere, zašto bi trebalo slaviti Ramazan?“, pita se anonimni otac.
Međutim, Bečko obrazovno vijeće odbacuje ove tvrdnje i ističe da je božićna proslava održana, uključujući božićno pjevanje i obilježavanje Svetog Nikole. Također, u svim razredima obrađivala se tema “Božić u svijetu”.
Izazovi u učenju njemačkog jezika
Otac je izrazio i zabrinutost zbog jezičnih barijera među učenicima. Njegovo dijete tvrdi da mnogi učenici slabo govore njemački, a neki komuniciraju isključivo na arapskom. Bečko obrazovno vijeće naglašava da škola ima stručni tim za poticanje učenja njemačkog jezika, koji s puno iskustva i razumijevanja pomaže učenicima u integraciji.
Međukulturalnost kao dio školskog programa
Iz obrazovnog vijeća poručuju kako je proslava Ramazana dio međukulturalnog i međureligijskog školskog programa. Cilj je poticanje međusobnog razumijevanja različitih običaja i tradicija. Većina roditelja nije izrazila nikakve prigovore, a djeca, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, s radošću sudjeluju u proslavi.
Austrija
EU pokrenula četiri postupka protiv Austrije zbog kršenja ugovora
Europska komisija pokrenula je četiri postupka protiv Austrije i drugih država članica EU zbog nepoštivanja europskih direktiva. Kako je danas objavljeno u Bruxellesu, Austrija nije ispravno prenijela propise u četiri ključna područja: tržište električne energije, energetsku učinkovitost zgrada, socijalne propise u cestovnom prometu i regulaciju sastojaka hrane.
Države imaju rok od dva mjeseca da u potpunosti usklade svoje zakone s europskim pravilima. Ako to ne učine, Komisija može izdati strože upozorenje.
Sljedeći korak u postupku bio bi službeno obrazloženo mišljenje, što bi dodatno povećalo pritisak na države članice. Komisija je stoga pozvala Austriju i ostale zemlje da hitno poduzmu potrebne mjere kako bi uskladile svoje zakonodavstvo s pravilima EU.
Austrija
AKH Beč među najboljim bolnicama u svijetu
Prema najnovijem međunarodnom rangiranju bolnica, najbolje ocijenjena bolnica u Austriji je Univerzitetska klinika AKH u Beču, koja se našla na visokom 27. mjestu u svijetu. Kao drugo najbolje ocijenjeno austrijsko bolničko središte, Landeskrankenhaus Innsbruck zauzeo je 56. mjesto.
Na listi su se našle i druge austrijske bolnice: Kepler Universitätsklinikum u Linzu i Landeskrankenhaus Graz zauzeli su 95. i 99. mjesto, dok je Landeskrankenhaus Salzburg rangiran na 131. poziciji.
Među najbolje ocijenjenim austrijskim bolnicama našli su se i Mein Hanusch-Krankenhaus u Beču (154. mjesto), Ordensklinikum Linz Elisabethinen (162. mjesto) te Kardinal Schwarzenberg Klinikum u Schwarzachu (220. mjesto).
Najbolje bolnice u svijetu
Prema ovom rangiranju, najbolja bolnica na svijetu je Mayo Clinic u američkom Rochesteru, a slijedi je Cleveland Clinic u Ohiu.
Što se tiče europskih bolnica, najbolje rangirano bolničko središte je Karolinska Universitetssjukhuset u Stockholmu, dok je poznata Charité bolnica u Berlinu zauzela 7. mjesto na globalnoj ljestvici.
Ovo rangiranje dodatno potvrđuje visoku razinu austrijskog zdravstvenog sustava, s nekoliko bolnica koje su prepoznate među najboljima u svijetu.
