Austrija
Bečki ugostitelji: “Puno nas neće opstati, očajni smo”
U hladne prosinačke dane, centar Beča bi uvijek bio dobro ispunjen. Predbožićno vrijeme na gradske ulice uvijek izmami veliki broj ljudi. Poslovično bi bili puni i bečki hoteli jer prosinac u Beču često je “motiv i sa/za božićne čestitke”. Ove godine prizori su potpuno drugačiji. Bečki restorani i kafići su zatvoreni, a nema ni tradicionalnih božićnih sajmova, tek božićni ukrasi da nas podsjete da je predbožićno vrijeme važan dio bečke i austrijske tradicije. Punč s prijateljima i kolegama pričekat će neke bolje dane. Boljim danima se nadaju i bečki ugostitelji.
Prema odluci austrijske vlade kafići i restorani u Austriji zatvorili su svoja vrata 3. studenog, a tako će ostati najmanje do početka siječnja. To je drugi put ove godine da su ugostiteljski objekti morali prisilno zatvoriti zbog pandemije koronavirusa. Ugostiteljski sektor je, jednako kao i onaj turistički – na aparatima. Austrija je “svjetski prvak” u turizmu među državama koje nemaju izlaz na more. S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije.
Među mnogobrojnim bečkim ugostiteljima nalaze se i Hrvati. Veliki broj hrvatskih građana koji žive u austrijskoj metropoli vole posjećivati ugostiteljske objekte koji slove kao “hrvatski”, odnosno domaći. Mnogi kažu da se tamo najbolje osjećaju, a to je i svojevrsni podsjetnik da Hrvatska i nije tako daleko. Kao i najmanje 40 tisuća ostalih ugostitelja i njih muče iste brige – egzistencijalni problemi i neizvjesnost koja vlada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Za potrebe ovog članka kontaktirali smo njih nekoliko. Većina nije bila pretjerano voljna za razgovor, ističu tek kako je teško i kako ove okolnosti nisu normalne. Jedan od onih s kojim smo razgovarali je vlasnik poznatog kafića i okupljališta Hrvata (i mnogih drugih gostiju) u 15. bečkom kotaru. U ugostiteljstvu je gotovo dva desetljeća, a ovakvu situaciju ne pamti. “Teško je, ove okolnosti nas dovode na rub očaja, a najgore je što vlada neizvjesnost. Toliko smo godina ulagali u svoje ugostiteljske objekte, borili se – ljudima osiguravali plaće. Pandemija bi mogla sve otjerati u nepovrat. Vladine mjere nisu dovoljne, mnogi ugostitelji neće preživjeti ovu pandemiju.”
Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta u 12. bečkom kotaru. “Nemam riječi. Mislim da za ovo nitko nije bio pripremljen. Teško je. I nama ugostiteljima, a još više i našim djelatnicima. Nadam se da će ovo brzo proći, ali nisam siguran koliko će vremena trebati da se sve vrati u normalu. I ovi ljetni mjeseci, nakon prvog lockdowna, bili su ispod normalnog prosjeka. Bojim se i da se ljudi polako odvikavaju od kafića. Pogledajte samo ugostiteljske objekte u prvom bečkom kotaru. Mnogi od njih više neće otvoriti. Tužno je. Ne znam kako će sve ovo izgledati u budućnosti”.
Isti problemi muče i vlasnike restorana. Vlasnik jednog restorana u 5. bečkom kotaru istaknuo je kako razmišlja o zatvaranju svog restorana. “Već devet mjeseci poslujemo u minusu. Već bi zatvorio svoj restoran, ali dugo sam u ovom poslu i teško je reći zbogom onom što si godinama gradio. Pored moje obitelji u restoranu radi još 9 djelatnika. Svima je teško. Vlada je nešto ponudila, ali mislim da pomoć mora biti izdašnija. Istina, kafićima je možda i teže, mi bar imamo mogućnost da dostavljamo svoju hranu. No, broj dostava je puno manji, ljudi su više kod kuće i više kuhaju. Nikome nije lako. Pored toga, ne možete mi reći da se ljudi lakše zaraze u restoranu gdje su kontrolirani uvjeti, nego primjerice u shopping centru. Nisam pretjerani optimist.”, pojasnio je.
Austrijska vlada najavila je (u slučaju povoljne epidemiološke situacije) ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata početkom siječnja. Do tada, ugostiteljima predstoji nada da će pandemija koronavirusa zbilja popustiti i da će njihovi objekti ponovno krenuti s radom u siječnju.
Svi zajedno se nadamo i da je ovaj lockdown bio i posljednji takav u Austriji. Ugostiteljstvo još jedan sigurno ne može preživjeti. S nadom u bolje sutra, vjerujemo da ćemo sljedeće godine ponovno uživati u našim omiljenim restoranima i kafićima, i da će ova godina biti jedno loše sjećanje koje ćemo što prije zaboraviti.
R.P
Foto: kroativ.at / Marcus Spiske – unsplash.com
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
