Connect with us

Beč

BEČKE ZNAMENITOSTI: Dvorac Belvedere

Objavljeno

na

Belvedere je naziv za kompleks baroknih palača podignutih za austrijskog princa Eugena Savojskog u bečkom trećem bezirku (bečke gradske općine) – Landstraße, koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta (katedrale). Palače Gornji Belvedere i Donji Belvedere, uz pripadajući park tvore jedan od naljepših baroknih ansambla na svijetu. Danas je kompleks Belvedere pretvoren u muzej, u kojem djeluje Austrijska galerija Belvedere.

Nakon kupnje zemljišta 1697., princ Eugen je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu 1714. otpočeli su radovi na gradnji palače Donji Belvedere, koja je ispočetka građena kao parkovna vila, sa oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski barokni arhitekt Johann Lukas von Hildebrandt, Belvedere je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je venecijanski kipar Giovanni Stanetti, kojeg je u Beč doveo osobno princ Eugen, zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. Stanetti je trebao osigurati pravi talijanski kiparski doprinos, – brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. Donji Belvedere dovršen je 1716. godine.

Fresku na kupoli u centralnoj Marmorsaal ( Mramorna dvorana), oslikao je Martino Altomonte. Njegova freska slavi princa Eugena kao novog Apolona, boga ljepote i umjetnosti i Muza. U ovoj dvorani nalazi se i kip Apoteoza princa Eugena rad austrijskog kipara Balthasara Permosera. Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (Paradeschlafzimmer) bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama Domenica Parodia, i oslikana zidnim slikama Jonasa Drentwetta, u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom Giacoma del Poa iz 1720. Dvorana grmaljavine Donnersaal ima stropne freske od Altomonta i arhitektonsku dekoraciju od Gaetana Fantia (1716). Istočno se od nje nalazi Državna blagovaona.

Park je tipično barokni, u kojem su biljke i šetnice uredno i simetrično postavljeno poput kazališne kulise. Tipični francuski park sa podrezanim biljem, urednim šetnicama i igrom vode (jeux d’eau). Park je projektirao francuski parkovni arhitekt Dominique Girard, koji je posao izučio u dvorcu Versailles kao učenik Andréa Le Nôtrea. Veliki vodeni bazen nalazi se na gornjoj razini , iz njega se voda stepeničasto spušta do bazena u donjem nivou.

Između 1720.-1723., podignut je Gornji Belvedere, koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo – von Hildebrandt. I u ovom dvorcu postoji Marmorsaal( Mramorna dvorana), u ovoj dvorani potpisan je Austrijski državni ugovor, kojim je ustanovljena moderna austrijska država, 15. svibnja, 1955.. Nakon izgradnje 1723., dvorac je proširen da postane glavna ljetna rezidencija za princa Eugena. Freske u dvorcu oslikao je Carlo Carlone, oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je Francesco Solimena.

Kompleks Belvedere prodan je 1752. carici Mariji Tereziji od strane naslijednika princa Eugena. Marija Terezija je kompleks nazvala Belvedere. Pod Habsburgovcima je kompleks povećan. Od 1775., u Belvederu se nalazila carska galerija slika, iz riznice cara Josipa II., a od 1806. i kolekcija slika iz Palače Ambras koja je smještena u Donji Belvedere. Obadvje kolekcije premještene su 1890. u bečki Kunsthistorisches Museum. Posljednji koji je Belvedere koristio kao rezidenciju bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand.
Nakon Drugog svjetskog rata, kompleks Belvedere ugošćuje muzej Austrijsku galeriju Belvedere. Zgrade kompleksa Belvedere teško su stradale za Drugog svjetskog rata, danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.

R.P I wikipedia.hr
Foto: wikimedia I unsplash

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Bečka osnovna škola slavi Ramazan – pokrenuta rasprava o međukulturalnom školskom životu

Objavljeno

na

By

Jedna osnovna škola u bečkoj četvrti Leopoldstadt u utorak organizira proslavu Ramazana za svu djecu. Događaj je osmislio islamski vjeroučitelj uz podršku udruge roditelja, a cilj je promicanje međukulturalnog razumijevanja, poručuje Bečko obrazovno vijeće.

Dobrovoljno sudjelovanje u proslavi

Ravnateljstvo škole naglašava da se radi o dobrovoljnom i obrazovno-kulturnom događaju te da nijedno dijete nije obvezno sudjelovati. Proslava traje najviše 10 do 15 minuta po razredu, a za djecu koja ne žele sudjelovati osigurana je alternativna aktivnost izvan svečane dvorane, prenosi Heute.

Tijekom proslave djeca će dobiti vrećice sa slatkišima povodom Ramazana, a u svečanoj dvorani poslužit će se jela iz različitih kultura. „Ne radi se o vjerskoj ceremoniji, već o prilici da djeca upoznaju različite običaje“, pojašnjava glasnogovornica Bečkog obrazovnog vijeća.

Nezadovoljstvo pojedinih roditelja

Ipak, jedan roditelj izrazio je nezadovoljstvo organiziranjem proslave, posebno jer, kako tvrdi, u školi nije bilo božićne svečanosti. „Naše dijete je rimokatoličke vjere, zašto bi trebalo slaviti Ramazan?“, pita se anonimni otac.

Međutim, Bečko obrazovno vijeće odbacuje ove tvrdnje i ističe da je božićna proslava održana, uključujući božićno pjevanje i obilježavanje Svetog Nikole. Također, u svim razredima obrađivala se tema “Božić u svijetu”.

Izazovi u učenju njemačkog jezika

Otac je izrazio i zabrinutost zbog jezičnih barijera među učenicima. Njegovo dijete tvrdi da mnogi učenici slabo govore njemački, a neki komuniciraju isključivo na arapskom. Bečko obrazovno vijeće naglašava da škola ima stručni tim za poticanje učenja njemačkog jezika, koji s puno iskustva i razumijevanja pomaže učenicima u integraciji.

Međukulturalnost kao dio školskog programa

Iz obrazovnog vijeća poručuju kako je proslava Ramazana dio međukulturalnog i međureligijskog školskog programa. Cilj je poticanje međusobnog razumijevanja različitih običaja i tradicija. Većina roditelja nije izrazila nikakve prigovore, a djeca, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, s radošću sudjeluju u proslavi.

Nastavi čitati

Austrija

AKH Beč među najboljim bolnicama u svijetu

Objavljeno

na

By

Prema najnovijem međunarodnom rangiranju bolnica, najbolje ocijenjena bolnica u Austriji je Univerzitetska klinika AKH u Beču, koja se našla na visokom 27. mjestu u svijetu. Kao drugo najbolje ocijenjeno austrijsko bolničko središte, Landeskrankenhaus Innsbruck zauzeo je 56. mjesto.

Na listi su se našle i druge austrijske bolnice: Kepler Universitätsklinikum u Linzu i Landeskrankenhaus Graz zauzeli su 95. i 99. mjesto, dok je Landeskrankenhaus Salzburg rangiran na 131. poziciji.

Među najbolje ocijenjenim austrijskim bolnicama našli su se i Mein Hanusch-Krankenhaus u Beču (154. mjesto), Ordensklinikum Linz Elisabethinen (162. mjesto) te Kardinal Schwarzenberg Klinikum u Schwarzachu (220. mjesto).

Najbolje bolnice u svijetu

Prema ovom rangiranju, najbolja bolnica na svijetu je Mayo Clinic u američkom Rochesteru, a slijedi je Cleveland Clinic u Ohiu.

Što se tiče europskih bolnica, najbolje rangirano bolničko središte je Karolinska Universitetssjukhuset u Stockholmu, dok je poznata Charité bolnica u Berlinu zauzela 7. mjesto na globalnoj ljestvici.

Ovo rangiranje dodatno potvrđuje visoku razinu austrijskog zdravstvenog sustava, s nekoliko bolnica koje su prepoznate među najboljima u svijetu.

Nastavi čitati

Austrija

Beč dobiva novu sportsku dvoranu, a troškovi se procjenjuju na čak 500 milijuna eura

Objavljeno

na

Bečka Gradska Skupština odobrila je financiranje nove multifunkcionalne arene u četvrti St. Marx. Ova arena, koja će biti izgrađena i upravljana od strane njemačkog koncerna CTS Eventim, planira se otvoriti do 2030. godine s kapacitetom od 20.000 ljudi.

Za izgradnju Event-Arene odobreno je okvirno financiranje od oko 215 milijuna eura. Arena će biti namijenjena za različite vrste događanja, uključujući velike rock i pop koncerte, sportske događaje i sajmove, te će moći ugostiti oko 150 događanja godišnje.

Arena će se graditi na zemljištu pored postojeće Rinderhalle (današnja Marx-Halle), koje je posljednjih godina bilo neiskorišteno, a trenutno se koristi kao privremeni prostor za cirkus. Zemljište je nekoć bilo rezervirano za ORF, koji je planirao graditi novi kompleks, no ta se ideja nije realizirala.

Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na oko 500 milijuna eura. Grad Beč ostaje vlasnik zemljišta, dok će gradnja biti temeljena na pobjedničkom projektu iz arhitektonskog natječaja provedenog 2020. godine.

Odluka o financiranju nije bila jednoglasna. Uz vladajuće stranke SPÖ i NEOS, za projekt su glasovali i predstavnici ÖVP, dok su se Grüne i FPÖ protivili. Tijekom sjednice održan je i kratak prosvjed protiv gradnje arene, jer lokalne inicijative traže očuvanje slobodnog prostora koji su nedavno koristili.

Nastavi čitati
LM