Ekonomija
Bečka zračna luka u velikim gubicima
Bečka zračna luka, uostalom kao i cijela zrakoplovna industrija, teško je pogođena korona krizom, a u prva tri kvartala 2020. bilježi velike minuse. Broj putnika je opao, kao i prodaja. Za cijelu godinu uprava očekuje još veći gubitak, jer se pad prometa nastavio.
Od siječnja do rujna grupa Flughafen Wien u Beču-Schwechatu te u stranim podružnicama na Malti i u Košicama zabilježila je pad od 71,2 posto u odnosu na prošlu godinu. U bečkoj zračnoj luci pad putnika iznosio je 70,7 posto. Broj letova smanjio se u prvih devet mjeseci ove godine za više od 60 posto na 80.580 polijetanja i slijetanja, prosječni faktor opterećenja sa 77,5 na 59,5 posto.
Prodaja je pala za gotovo 57 posto, na 277 milijuna eura. Zarada prije kamata, poreza, amortizacije pala je za više od 80 posto na 62,3 milijuna eura, a operativni rezultat pretvorio se u minus od 43,6 milijuna eura. Neto rezultat iznosio je minus 41,3 milijuna eura. Neto dug je više nego udvostručen u odnosu na kraj 2019. s 81 milijun eura na 162 milijuna eura. Već u rujnu zračna luka uvela je drastične mjere štednje zbog krize i stavila dva najveća građevinska projekta, obnovu mola Istok i proširenje terminala 3, na čekanje. U utorak se zračna luka ponovno pozvala na program štednje u iznosu od 220 milijuna eura, investicijski program smanjen je za 100 milijuna eura i uveden je “kurzarbeit” u cijeloj tvrtki za svih njenih 6.000 zaposlenika.
“Pad prometa u bečkoj zračnoj luci se nastavlja, broj putnika trenutno je znatno ispod 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za cijelu 2020. godinu očekujemo između 7,6 i 7,8 milijuna putnika koji će proći kroz zračnu luku u Beču”, rekao je član uprave Julian Jäger. Direktori zračne luke Jäger i Günther Ofner očekuju neto gubitak od 75 do 85 milijuna u ovoj godini.
Što se tiče Korone, bečka zračna luka se oslanja i na brze testove antigena. Probni rad koji se odvija zajedno s Austrian Airlinesom (AUA) vrlo je uspješan. “Ove ispitne postupke treba koristiti u cijeloj Europi kako bi se turizam i gospodarstvo ponovno pokrenuli. Uz to, potrebni su jedinstveni propisi o putovanjima širom Europe i širom svijeta. Trenutne najave o cjepivima dale su nadu u značajan oporavak putovanja barem od druge polovice 2021. godine”, izjavio je Jäger.
Pero Bačić
Foto: vienaairport.com
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
