Ministrica rada i socijalne politike, Korinna Schumann (SPÖ), izjavila je da vlada neće mijenjati zakonsku dob za umirovljenje, ali će poduzeti mjere koje omogućuju dulji radni vijek. U intervjuu za “Heute”, Schumann je objasnila nove reforme koje uključuju povećanje mogućnosti za radnike starije od 50 godina i uvođenje “djelomične mirovine”.

Schumann je istaknula da će cilj biti omogućiti ljudima da rade duže, bez da se promijeni zakonska dob za umirovljenje, jer bi to, prema njezinom mišljenju, dodatno opteretilo sustav ako radnici ne bi imali priliku ostati zaposleni do tog trenutka. Uvođenjem djelomične mirovine, radnici koji su ispunili uvjete za mirovinu, ali žele i dalje raditi, moći će smanjiti broj radnih dana, a ostatak mirovine će im biti isplaćen, rekla je ministrica u razgovoru za Heute.

Također, naglasila je važnost mjera za zapošljavanje starijih radnika, poput subvencija za tvrtke koje zapošljavaju osobe starije od 50 godina, i reforme sustava socijalne pomoći koja uključuje integraciju radno sposobnih osoba u radnu snagu.

Planovi uključuju i podršku za osobe starije od 55 godina koje su dulje vremena bez posla, kroz projekte poput “Akcije 55 plus”, koja će im pomoći u pronalaženju novih zaposlenja.

Mobilnosti ministar Peter Hanke (SPÖ) pokreće izmjenu Zakona o prometnim pravilima (StVO) kako bi omogućio uvođenje kamera za kontrolu ulaza i izlaza u osjetljive gradske četvrti. Ovaj projekt ima za cilj smanjenje broja automobila u bečkoj unutrašnjoj gradskoj zoni i stvaranje prostora za zelene površine, pješačke i biciklističke staze.

Prema novim pravilima, gradovi i općine moći će koristiti kamerama temeljen sustav za praćenje vozila koji ulaze u te zone. Očekuje se da će sustav smanjiti broj ulaza u bečki 1. okrug za oko 15.700 dnevno, čime bi se oslobodio prostor za druge namjene.

Iako su izgradili potrebnu tehničku studiju, Zeleni smatraju da je ovaj potez samo politički trik, jer prethodni prijedlog zakonodavne izmjene koji su predložili Zeleni nije prošao u parlamentu. Suparnici projekta, poput FPÖ-a, protive se jer smatraju da bi takav sustav mogao ograničiti mobilnost starijih osoba.

Zbog velikog proračunskog deficita, nova austrijska vlada, pod vodstvom ministra financija Markusa Marterbauera, morala je donijeti mjere štednje u milijardama eura. Cilj tih mjera je izbjegavanje pokretanja postupka zbog prekomjernog deficita od strane Europske unije. Međutim, kakve posljedice očekuju austrijski građani? Prema anketi koju je za “Heute” proveo “Unique Research”, 500 građana Austrije starijih od 16 godina (s maksimalnom pogreškom od ±4,4 posto), rezultati su pokazali sljedeće:

• Očekivanja građana: Više od polovice ispitanika (52%) vjeruje da će štednje imati osjetne financijske posljedice, dok 16% njih predviđa vrlo velike posljedice. Četvrtina ispitanika očekuje samo male učinke, dok 2% smatra da ih štednje neće uopće pogoditi.
• Političke razlike:
  • Glasači Slobodarske stranke (FPÖ) najviše su zabrinuti, s 80% koji predviđaju značajne ili vrlo velike posljedice.
  • Glasači Socijaldemokratske stranke (SPÖ) također su pesimistični, pri čemu 54% očekuje osjetne ili vrlo jake učinke.
  • Glasači Zelenih pokazali su najveći optimizam, jer samo 3% njih predviđa vrlo velike posljedice, dok oko trećine očekuje samo manje učinke.
  • Glasači ÖVP-a (Narodna stranka) također nisu uvjereni da će proći bez posljedica, s 49% koji očekuju osjetne učinke.
  • Glasači Neosa najmanje su zabrinuti, jer samo 57% njih predviđa osobne financijske gubitke.
• Demografski podaci:
  • Muškarci i žene u sličnom su postotku zabrinuti zbog posljedica štednje, pri čemu 66% muškaraca i 70% žena vjeruje da će štednje imati utjecaja.
  • Osobe starije od 60 godina manje su zabrinute, jer 63% njih predviđa negativne učinke, dok u dobnoj skupini od 30 do 59 godina taj postotak iznosi 71%, a među mlađima od 30 godina jednako je visok – 71%.

Analiza: Politički analitičar Peter Hajek smatra da bi rezultati mogli biti u korist vlade, jer građani već sada razumiju da će štednje pogoditi većinu, a time neće biti negativno iznenađeni. Iako su glasači FPÖ-a i SPÖ-a najviše zabrinuti, Hajek napominje da je to logično, jer su ove političke skupine ekonomski slabije pozicionirane.