Zanimljivosti
Beč i Stockholm ispituju tezu: Nasilne videoigre smanjuju empatiju
Internacionalni se tim neuroznanstvenika uhvatio u koštac s hipotezom koja iz dana u dan sve više okupira javni prostor. Kako bi jednom za svagda otkrili je li riječ o mitu ili istini, znanstvenici sa Sveučilišta u Beču i Instituta Karolinska u Stockholmu proveli su studiju koja napokon daje odgovore.
Igrajući nasilne videoigre postajemo imuni na nasilje u stvarnom životu. Otupljujemo, ne reagiramo, toleriramo nasilje. Ne dajte im da igraju nasilne videoigre. Ovaj se niz rečenica svakodnevno može čuti u današnjem društvu. Gotovo da ne postoji dom u kojem barem netko ne igra videoigre, a ako je o muškim osobama riječ, te su igre u većini slučajeva nasilne. Često vrlo nasilne. Ponekad nasilne do te mjere da prikazuju izuzetno eksplicitne scene. Imaju li te nasilne scene učinak na naš mozak?Zasigurno ste uvjereni kako je odgovor na ovo pitanje potvrdan, no rezultati studije tvrde upravo suprotno – NE.
89 muških osoba odrasle dobi izabrana je skupina studije
Prije i nakon što je višetjedni eksperiment u austrijskoj i švedskoj organizaciji pokrenut, 89 je muških ispitanika podvrgnuto testiranju čiji je cilj bio izmjeriti osnovnu razinu njihove empatije na bol i fizičku patnju drugih osoba prilikom primanja elektrošokova. Valja naglasiti kako su posrijedi bile muške osobe odrasle dobi koje ranije nisu imale nikakav ili iznimno malen doticaj s nasilnim videoigrama.
Različiti zadaci eksperimentalne i kontrolne skupine
Nakon testiranja, eksperiment je uzeo maha, a svaki je subjekt iz eksperimentalne skupine u zadatak dobio da sedam puta posjeti istraživački laboratorij i igra nasilnu videoigru u trajanju od jednog sata, a dodatni je zadatak bio ubiti što više likova u nadasve nasilnoj verziji igre Grand Theft Auto V. Kontrolna je skupina, s druge strane, igrala videoigru iz koje je posve iskorijenjen bilo kakav oblik nasilja, a subjekti su u okviru dodatnog zadatka morali fotografirati što veći broj likova iz igrice.
Razlike u rezultatima nema
Po završetku ove faze, svi su ispitanici ponovno podvrgnuti testiranju ne bi li se ustvrdilo je li došlo do promjene njihovih empatijskih reakcija. Rezultati analize pokazuju da je razina empatije kod svih ispitanika ostala ista, bilo da su morali svjedočiti ekstremnom nasilju i sami ubijati likove iz igrice ili ih pak samo fotografirati. Razlika nije postojala, baš kao ni promjena u sposobnosti suosjećanja.
Trebamo li se ipak zabrinuti
Znači li to da razloga za brigu nema i da je sve u vezi s nasiljem u videoigrama tek puko pretjerivanje? Začetnici studije Lukas Lengersdorff i Claus Lamm potonje opovrgavaju. Smatraju kako se sa zaključcima ne smije brzati jer u njihovu eksperimentu ipak izostaju podaci koji bi mogli dokazati kako su nasilne videoigre posve bezopasne. Zaključak koji se može izvesti jest taj da nekoliko sati igranja nasilnih videoigara ne utječe na empatiju mentalno zdravih osoba odrasle dobi prkoseći tako tvrdnjama prethodno provedenih studija koje su zabilježile negativno djelovanje na empatiju i moždanu aktivnost nakon svega nekoliko minuta igranja sličnog nasilnog sadržaja. Naime, veliki je broj ranijih studija podatke prikupljao neposredno nakon što su ispitanici igrali nasilne videoigre. Upravo se ta činjenica nameće kao moguće objašnjenje razlike u rezultatima između prethodnih studije i ove najnovije objavljene u uglednom stručnom časopisu eLife.
A što je s najmlađima
Međutim, kakav učinak na empatiju i moždanu aktivnost općenito ima duže razdoblje igranja nasilnih videoigara tek treba vidjeti, a goruće je pitanje što se u takvom okruženju događa u još uvijek plastičnom mozgu najranjivije skupine – djece i mladih.
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
