Ekonomija
Banka u Austriji mlade obitelji koje podižu kredit za stan subvencionira s iznosom i do 6.000 eura
Najviše stambenih kredita podižu mladi ljudi. Sada postoji bonus do 6.000 eura upravo za ovu grupu ljudi.
Inflacija, povećane kamatne stope i strože smjernice za kreditiranje doveli su do toga da se trenutno manje gradi nego prije. Građevinska industrija također u ovom trenutku osjeća posljedice. U bankarskom sektoru primjetan je pad novoodobrenih stambenih kredita. Također u Raiffeisenu Gornja Austrija. Gotovo 60 posto tamošnjih stambenih kredita trenutačno podižu klijenti mlađi od 40 godina.
“Zanimanje za konzultacije trenutno je ponovno u porastu. To pokazuje da je želja naših kupaca za posjedovanjem kuće i dalje velika”, kaže Heinrich Schaller, generalni direktor Raiffeisenlandesbank Oberösterreich.
“Imati vlastita četiri zida važan je cilj u životu, posebno za mnoge mlade ljude”, nastavila je banka u priopćenju. Međutim, visoki troškovi izgradnje i povećane kamatne stope nedavno su “znatno” povećali ukupni teret stambenih projekata.
Zato je banka pokrenula inicijativu bonusa za mlade obitelji: Prije nekoliko dana, Raiffeisen bankovna grupa Gornja Austrija (RBG OÖ) pokrenula je novu inicijativu u kojoj Raiffeisenbank kreditor pokriva naknadu za upis u državnu zemljišnu knjigu. Time mladi dužnici štede do 6000 eura. Naime, „Kampanja Živjeti san“ namijenjena je onima do 40 godina.
Banka koja daje kredit, Raiffeisenbank, pokriva naknadu za upis u državnu zemljišnu knjigu do maksimalnog iznosa – obitelji s dvoje ili više djece dobivaju sredstva do 6.000 eura.
“Očekuje se da će promocija vrijediti do 30. rujna 2024.”, rekao je RBG OÖ. Bonus će se dodjeljivati tijekom promotivnog razdoblja u kombinaciji s Raiffeisen stambenim financiranjem. “Namjena kredita mora biti izravno povezana sa stvaranjem stambenog prostora.” To može biti gradnja ili kupnja kuće, ali i kupnja višestambene zgrade, kuće u nizu ili dvojne kuće ili gradilišta s namjerom gradnje. Prema banci, to također uključuje projekte obnove kao što su dogradnje, instalacije, prenamjene i dogradnje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
