Austrija
Austrijsko gospodarstvo klizi u recesiju
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) i Institut za napredne studije (IHS) značajno su smanjili svoju ekonomsku prognozu u odnosu na procjenu iz lipnja te očekuju “blagu recesiju” ove godine. U narednoj godini očekuje se rast i pad inflacije.
Za 2023. očekuje se pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,8 (WIFO) odnosno 0,4 (IHS) posto, dok je ljetna prognoza još predviđala gospodarski rast od 0,3 ili 0,5 posto. Uz to, IHS i WIFO blago su povisili prognozu inflacije za ovu godinu na 7,8 (IHS) odnosno 7,7 (WIFO) posto.
“Ekonomski, 2023. je godina za zaborav”, rekao je direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr na predstavljanju ekonomske prognoze u petak u Beču. “Dobra vijest je da je recesija na izmaku.” Vodeći pokazatelji “uvjetno ukazuju na preokret trenda”, rekao je Felbermayr. Šef WIFO-a vidi jasnu potrebu za djelovanjem za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Za šefa IHS-a Holgera Bonina, koji je na dužnosti od srpnja, austrijsko gospodarstvo “ima najgore iza sebe”. Sljedeće godine “ekonomija će se ponovno početi poboljšavati”. “Gospodarska situacija definitivno ne daje političarima razloga za opći program poticanja gospodarstva”, istaknuo je Bonin.
Međutim, ima smisla održati kapacitete u građevinskom sektoru, koji je pogođen povećanim kamatama, uz poticaje i pravnu sigurnost za energetski učinkovitiju obnovu zgrada i više socijalnog stanovanja. Vlada bi se trebala “koncentrirati na strukturne reforme”, rekao je šef IHS-a.
Snažna povećanja kamatnih stopa, slaba kupovna moć i visoke cijene energije, kao i slabo međunarodno gospodarstvo, opterećuju domaći gospodarski razvoj u tekućoj godini. Za 2024. WIFO i IHS očekuju realni gospodarski rast u ovoj zemlji od 1,2 (WIFO) odnosno 0,9 posto (IHS), zbog snažnog povećanja realnih plaća i uspona u globalnom gospodarstvu. Prema aktualnoj jesenskoj prognozi, inflacija bi iduće godine trebala pasti na 4,0 ili 4,2 posto.
Austrijsko gospodarstvo doživjelo je tobogan posljednjih godina: nakon pada realnog gospodarskog rasta od 6,6 posto u 2020., uzrokovanog pandemijom, ponovno je snažno porastao s plus 4,2 posto u 2021. i 4,8 posto u 2022. U drugoj polovici 2022. započeo je međunarodni gospodarski pad koji je utjecao i na austrijsko gospodarstvo.
Unatoč gospodarskom padu, tržište rada pokazalo se snažnim. Prema prognozi WIFO/IHS-a, ove godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za 1,0 (WIFO) odnosno 1,1 (IHS) posto, a iduće godine za 0,5 posto. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti porasti sa 6,3 posto (2022.) na 6,5 posto (2023.), a potom na 6,6 i 6,8 posto (2024.).
Visoka inflacija također uzrokuje povećanje poreznih prihoda. Istodobno, povećanje javne potrošnje zbog inflacije za međufaznu potrošnju, plaće i nadnice, mirovine, indeksirane socijalne naknade i kamate opterećuje državni proračun. Kompenzacija za hladnu progresiju poreza na plaće i dohodak te smanjenje stopa poreza na dobit također dovode do manjeg prihoda.
WIFO očekuje saldo državnog financiranja kao postotak BDP-a od minus 2,4 posto ove godine, IHS očekuje proračunski deficit od 3,0 posto. Zavodi za 2024. prognoziraju niži proračunski deficit prema definiciji iz Maastrichta od minus 1,6 odnosno minus 1,9 posto.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
