Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
Austrija: Obiteljima s djecom u 2024. godini i 1400 eura više
Obiteljske naknade sljedeće će godine porasti za 4,6 posto te će se stoga usklađivati s inflacijom. Od 2023. obiteljski doplatak, doplatak za više djece, porezna olakšica za djecu, doplatak za brigu o djeci, dodatak na vrijeme za obitelj i naknada za početak školovanja vrednuju se godišnje.
Po prvi put će se granica dohotka za obiteljske dodatke početkom godine usklađivati s inflacijom, priopćilo je danas Ministarstvo obitelji. Bit će 17.212 eura (2024.: 16.455 eura).
“Ovo je veliko olakšanje za naših 1,2 milijuna obitelji i dva milijuna djece u Austriji”, istaknula je ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP) u izjavi za javnost. Prema oglednom izračunu ministarstva, obitelj s dvoje djece godišnje bi mogla dobiti do 1400 eura više.
4,6 posto rezultat je prosjeka stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit?
Austrija
U Austriji se nastavljaju pregovori oko formiranja vlade
Prije početka koalicijskih pregovora između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a moraju se ukloniti brojne prepreke. Stručni timovi žele se ponovno sastati u ponedjeljak, prije nastavka pregovora.
Pitanja koja ostaju otvorena treba razjasniti na različitim razinama. Nije isključen ni susret čelnika stranke sa šefom stranke. I u NEOS-u stranački vrh mora dati zeleno svjetlo za pregovore.
Još nema poziva ni datuma za sjednicu proširenog Izvršnog odbora stranke NEOS, koji prema stranačkom statutu mora odobriti početak eventualnih koalicijskih pregovora. Ali to bi se moglo učiniti u relativno kratkom roku, a izvršni odbor stranke mogao bi se sastati online, priopćila je danas stranka. Za ÖVP i SPÖ takve odluke nisu potrebne.
Određeni datum još se čeka
U svakom slučaju, timovi stranaka trebali bi se ponovno sastati početkom idućeg tjedna. Konkretan datum treće runde u trodijelnom formatu još nije određen, ali bi i on trebao biti određen za vikend. Pretpostavka je da će u ponedjeljak ujutro biti sastanak u Palais Epstein.
Idealno bi bilo odlučiti početak koalicijskih pregovora i odrediti konkretan raspored pregovora u pojedinim klasterima. Oni bi mogli početi već u utorak. Do tada stranke žele šutjeti o sastavu svojih pregovaračkih timova za pregovore o vladi.
Austrija
Prijete li Austriji veliki štrajkovi pred Božić?
Ove godine štrajkova ne bi trebalo biti, rečeno je prije samo nekoliko tjedana. Treći krug pregovora o kolektivnom ugovoru u maloprodaji sada je završio bez rezultata. Oko 430.000 zaposlenika ostaje u neizvjesnosti kada je riječ o povećanju plaća.
Poslodavci su u četvrtak sindikatu ponudili povišicu od 3,1 posto, no ona je kalkulirana na dvije godine. Za 2026. planirano je povećanje od 0,5 posto na tekuću inflaciju, pod uvjetom da stopa inflacije bude ispod dva posto. Međutim, prognoze ne ukazuju na ovaj slučaj.
“Ponuda je stoga provokacija”, rekla je glavna pregovaračica GPA-a Veronika Arnost. Tada bi se svi rizici aktualne krize prenijeli na zaposlenike. “Nismo željeli da bude borbenih mjera tijekom božićnog poslovanja, nažalost poslodavci nisu uvažili naše prijedloge za razuman kompromis.”
Sljedeći koraci? Kako objašnjava Martin Müllauer, predsjednik trgovačkog sektora GPA, radnička će se vijeća sazvati na konferencije u srijedu. Tada će se tamo odlučiti o eventualnim borbenim mjerama. “Posljednji radni sastanci impresivno su pokazali da zaposlenici očekuju više i spremni su se boriti za pošten dogovor”, kaže. Pregovori bi se trebali nastaviti 21. studenog. No, ne bude li dogovora opet bi mogli prijetiti štrajkovi?
