Austrija
Austrijski političari kritiziraju usporedbu Ukrajine i Austrije iz 1938. koju je iznio ministar Schallenberg
Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) doživljava velike kritike zbog izjave o vremenu prije Drugog svjetskog rata.
“1938. iskusili smo iz prve ruke kako je to biti ostavljen sam”, rekao je tijekom rasprave o ukrajinskoj krizi u emisiji ZIB 2 koja je emitirana u nedjelju. Schallenberg sada govori o nesporazumu te tvrdi da nije mislio na tezu da je Austrija bila žrtva nacionalsocijalista kada je pripojena Njemačkoj.
U svakom slučaju, izjava za zamjenika šefa kluba SPÖ-a Jörga Leichtfrieda nije točna. “Schallenbergova usporedba situacije u Ukrajini s Austrijom 1938. neprihvatljiv je povijesni revizionizam, trivijalizacija Schuschniggovog režima i povratak u lažni mit o Austriji kao prvoj Hitlerovoj žrtvi”, naveo je zastupnik. ÖVP-e u više navrata pokazuje upitno viđenje povijesti, kaže Leichtfried, koji se, između ostalog, osvrnuo i na Dollfussov muzej u Texingtalu – gdje je gradonačelnik bio ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP).
Glasnogovornica SPÖ-a za kulturu sjećanja Sabine Schatz osudila je tu izjavu i pozvala kancelara Karla Nehammera (ÖVP) i vicekancelara Wernera Koglera (Zeleni) da se ograde od te izjave. Izjava nije dobro prihvaćena ni na društvenim mrežama. Zastupnica NEOS-a Henrike Brandstötter je optužila Schallenberga na Twitteru za povijesni revizionizam, dok se općinski vijećnik Zelenih iz Beča Martin Margulies osvrnuo na novi oglas za veleposlanika u Berlinu i poručio da se ponovno treba raspisati i posao za ministra vanjskih poslova. Vijećnik bečkog FPÖ-a Leo Kohlbauer na Twitteru je napisao da Schallenberg “ne može biti ministar vanjskih poslova neutralne zemlje ni minute dulje”.
“Ono što sam mislio, naravno, uopće nije austrijski mit o žrtvama”, rekao je Schallenberg novinarima u ponedjeljak u Bruxellesu. “Ono što sam mislio je ogroman napor koji se događao krajem ’37. i prva tri mjeseca 1938. godine. Razmišljam o Uredu predsjednika, glavnom tajniku State Departmenta, da dobijemo tada međunarodni odgovor, međunarodnu solidarnost. A svi znamo da je na kraju Meksiko bio jedina zemlja koja je pismeno prosvjedovala u Ligi naroda protiv aneksije Austrije.”
U svakom slučaju, Ukrajina nije sama i može “računati na našu solidarnost”, rekao je Schallenberg. “Ali mi, Austrijanci, posebno moramo imati određeno razumijevanje o tome kakav je osjećaj kada je zemlja suočena s potencijalnim agresorom, a u stvarnosti ima samo međunarodno pravo na svojoj strani.”
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
You must be logged in to post a comment Login