Austrija
Austrijski nekretninski div u velikim problemima – to je stvorilo velike probleme diljem svijeta
Posrnuli austrijski nekretninski div Signa Group dugovao je bankama u Austriji sredinom godine oko 2.2 milijarde eura, a situaciju su pratili i njihovi supervizori u Europskoj središnjoj banci (ESB), prema tvrdnjama upućenih izvora.
Dvije trećine iznosa čine krediti Raiffeisen Bank Internationala (RBI) i UniCreditove Bank Austria, rekao je u četvrtak izvor koji je želio ostati anoniman.
Ni RBI ni UniCredit ni ECB, njihov supervizor nisu u četvrtak željeli komentirati tu informaciju, a Signa nije odgovorila na Reutersov mail s upitom. RBI je u proteklim godinama znatno smanjio izloženost Signa grupi, dodaje, navodeći u skupini izloženih banaka i Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien, Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich i Erste Group.
Banke su odlučile smanjiti izloženost nakon razgovora s ESB-ovim supervizorima koje zabrinjava Signina budućnost, rekao je drugi upućeni izvor, prenosi index.hr.
Financijske veze posebno su snažne u Austriji gdje je Signa osnovana i gdje joj je sjedište, objašnjava Reuters. Kompanija je vlasnik Chryslerovog nebodera u New Yorku i suvlasnik Selfridgesove robne kuće u Velikoj Britaniji.
Erste je za Reuters ustvrdio da je njegov “portfelj komercijalnih nekretnina uistinu jako solidan”, a Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien i Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich nisu željeli komentirati informaciju.
Prije tjedan dana njemačka građevinska tvrtka Lupp obustavila je radove na gradnji nebodera u Hamburgu budući da je Signa, investitor, kasnila s plaćanjem. Signin lanac trgovina sportske objavio je prije nekoliko tjedana stečaj.
Podaci analitičke tvrtke Bulwiengese pokazuju da je gradnja zaustavljena na tri Signine lokacije u Berlinu i tri u Hamburgu, objavio je Reuters u petak. U proteklim godinama Signine kompanije financirali su i u njih ulagali deseci banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova, pokazuju prospekt za prodaju obveznica i Signina prezentacija.
Na pitanje Reutersa o financijskoj poziciji nekretninske tvrtke, glasnogovornica austrijske središnje banke odgovorila je da ne strahuju za financijsku stabilnost Austrije. Agencija za financijska tržišta poručila je da ne komentiraju situaciju u pojedinim financijskim istitucijama.
U srijedu Signa je objavila odlazak utemeljitelja Renea Benka s predsjedničke dužnosti, dodajući da su angažirali stručnjaka za restrukturiranje Arndta Geiwitza koji bi trebao analizirati portfelj. Benko je pak zadržao poziciju najvećeg Signinog dioničara, a u srijedu izjavio je da je uvjeren da je pred kompanijom “jako svijetla budućnost”.
Ulagači su u razdoblju niskih kamatnih stopa usmjeravali milijarde u nekretnine, ali situacija se iz temelja promijenila od srpnja prošle godine kada je ECB počeo podizati kamatne stope. Do rujna ove godine podigli su za 4,5 postotnih bodova.
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
