Austrija
Austrijski nekretninski div u velikim problemima – to je stvorilo velike probleme diljem svijeta
Posrnuli austrijski nekretninski div Signa Group dugovao je bankama u Austriji sredinom godine oko 2.2 milijarde eura, a situaciju su pratili i njihovi supervizori u Europskoj središnjoj banci (ESB), prema tvrdnjama upućenih izvora.
Dvije trećine iznosa čine krediti Raiffeisen Bank Internationala (RBI) i UniCreditove Bank Austria, rekao je u četvrtak izvor koji je želio ostati anoniman.
Ni RBI ni UniCredit ni ECB, njihov supervizor nisu u četvrtak željeli komentirati tu informaciju, a Signa nije odgovorila na Reutersov mail s upitom. RBI je u proteklim godinama znatno smanjio izloženost Signa grupi, dodaje, navodeći u skupini izloženih banaka i Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien, Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich i Erste Group.
Banke su odlučile smanjiti izloženost nakon razgovora s ESB-ovim supervizorima koje zabrinjava Signina budućnost, rekao je drugi upućeni izvor, prenosi index.hr.
Financijske veze posebno su snažne u Austriji gdje je Signa osnovana i gdje joj je sjedište, objašnjava Reuters. Kompanija je vlasnik Chryslerovog nebodera u New Yorku i suvlasnik Selfridgesove robne kuće u Velikoj Britaniji.
Erste je za Reuters ustvrdio da je njegov “portfelj komercijalnih nekretnina uistinu jako solidan”, a Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien i Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich nisu željeli komentirati informaciju.
Prije tjedan dana njemačka građevinska tvrtka Lupp obustavila je radove na gradnji nebodera u Hamburgu budući da je Signa, investitor, kasnila s plaćanjem. Signin lanac trgovina sportske objavio je prije nekoliko tjedana stečaj.
Podaci analitičke tvrtke Bulwiengese pokazuju da je gradnja zaustavljena na tri Signine lokacije u Berlinu i tri u Hamburgu, objavio je Reuters u petak. U proteklim godinama Signine kompanije financirali su i u njih ulagali deseci banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova, pokazuju prospekt za prodaju obveznica i Signina prezentacija.
Na pitanje Reutersa o financijskoj poziciji nekretninske tvrtke, glasnogovornica austrijske središnje banke odgovorila je da ne strahuju za financijsku stabilnost Austrije. Agencija za financijska tržišta poručila je da ne komentiraju situaciju u pojedinim financijskim istitucijama.
U srijedu Signa je objavila odlazak utemeljitelja Renea Benka s predsjedničke dužnosti, dodajući da su angažirali stručnjaka za restrukturiranje Arndta Geiwitza koji bi trebao analizirati portfelj. Benko je pak zadržao poziciju najvećeg Signinog dioničara, a u srijedu izjavio je da je uvjeren da je pred kompanijom “jako svijetla budućnost”.
Ulagači su u razdoblju niskih kamatnih stopa usmjeravali milijarde u nekretnine, ali situacija se iz temelja promijenila od srpnja prošle godine kada je ECB počeo podizati kamatne stope. Do rujna ove godine podigli su za 4,5 postotnih bodova.
Austrija
Austrija planirala povećati ograničenje brzine na autobahnu na 150 km/h, stigle oštre rekacije
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Brojni korisnici društvenih mreža bili su ogorčeni planovima plavo-crnih. No oglasili su se i neki zastupnici. Predstavnica Neosa Henrike Brandstötter – kritizirala je i druge planove vladinih pregovarača i govorila o “potpuno nezemaljskim, ludim prijedlozima”. Preozbiljna su vremena za “zbrkanu simboličku politiku”.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
Žena u Austriji u besvjesnom stanju zlostavljana na ulici, optužen građevinski radnik
Nevjerojatne optužbe: U Grazu se sudi 46-godišnjaku zbog navodnog zlostavljanja onesviještene žene. Prije toga je pala i doživjela izljev krvi u mozak.
Prema medijskim izvješćima, građevinski radnik otpratio je ženu kući nakon zabave. Tada je u krvi imala gotovo tri promila alkohola. Optuženi ju je morao pridržavati jer više nije mogla stajati na svojim nogama. Više puta je odbijala muškarčevo seksualno udvaranje.
Muškarac je sigurno bio svjestan ženine opijenosti budući da ju je pridržavao. Probao joj je prići na “prisan način”, no ona ga je više puta odbijala.
Žena iz Graza pala je u blizini svoje kuće i doživjela izljev krvi u mozak. Priča se da ju je 46-godišnjak potom podigao na jednu uličnu kutiju i tamo je zlostavljao.
Žrtva je na kraju uspjela pozvati policiju i muškarac je uhićen. Od srijede će se morati pojaviti pred sudom zbog optužbi za zlostavljanje bespomoćne osobe. Primjenjuje se pretpostavka nevinosti. Prijeti mu maksimalna kazna od deset godina zatvora.
Austrija
Kriza pogađa Austriju, ne očekuje se pad broja nezaposlenih u sljedećim mjesecima
Recesija u Austriji, međutim, uzrokuje daljnji rast broja nezaposlenih: krajem siječnja 445.513 osoba bilo je prijavljeno u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni ili na obuci, od čega 365.746 nezaposlenih, a 79.767 na tečajevima AMS. . U odnosu na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih i polaznika osposobljavanja veći je za 5,8 posto ili 24.306 osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova na 8,6 posto.
“Napeta gospodarska situacija diljem Europe i dalje određuje domaće tržište rada, ali negativan učinak na stopu nezaposlenosti manji je nego u prethodnim krizama”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) u utorak u priopćenju za javnost. Trenutna stopa nezaposlenosti u siječnju je “0,7 postotnih bodova ispod desetogodišnjeg prosjeka”.
“U nadolazećim mjesecima ne treba očekivati oporavak tržišta rada ili pad nezaposlenosti”, rekla je članica uprave AMS-a Petra Draxl o aktualnim brojkama nezaposlenosti.
Najveće povećanje broja nezaposlenih i osoba na AMS osposobljavanju krajem siječnja u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u sektoru proizvodnje/industrije (plus 14,6 posto). Manji je porast u trgovini (plus 8,4 posto), zdravstvu i socijalnim uslugama (plus 7,4 posto), u ugostiteljstvu i smještaju (plus 5,5 posto) te u zapošljavanju na određeno vrijeme (plus 0,2 posto). Jedini pad nezaposlenosti zabilježen je u građevinarstvu, s padom od tri posto.
