Austrija
Austrijski nekretninski div u velikim problemima – to je stvorilo velike probleme diljem svijeta
Posrnuli austrijski nekretninski div Signa Group dugovao je bankama u Austriji sredinom godine oko 2.2 milijarde eura, a situaciju su pratili i njihovi supervizori u Europskoj središnjoj banci (ESB), prema tvrdnjama upućenih izvora.
Dvije trećine iznosa čine krediti Raiffeisen Bank Internationala (RBI) i UniCreditove Bank Austria, rekao je u četvrtak izvor koji je želio ostati anoniman.
Ni RBI ni UniCredit ni ECB, njihov supervizor nisu u četvrtak željeli komentirati tu informaciju, a Signa nije odgovorila na Reutersov mail s upitom. RBI je u proteklim godinama znatno smanjio izloženost Signa grupi, dodaje, navodeći u skupini izloženih banaka i Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien, Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich i Erste Group.
Banke su odlučile smanjiti izloženost nakon razgovora s ESB-ovim supervizorima koje zabrinjava Signina budućnost, rekao je drugi upućeni izvor, prenosi index.hr.
Financijske veze posebno su snažne u Austriji gdje je Signa osnovana i gdje joj je sjedište, objašnjava Reuters. Kompanija je vlasnik Chryslerovog nebodera u New Yorku i suvlasnik Selfridgesove robne kuće u Velikoj Britaniji.
Erste je za Reuters ustvrdio da je njegov “portfelj komercijalnih nekretnina uistinu jako solidan”, a Raiffeisen Landesbank Niederoesterreich-Wien i Raiffeisen Landesbank Oberoesterreich nisu željeli komentirati informaciju.
Prije tjedan dana njemačka građevinska tvrtka Lupp obustavila je radove na gradnji nebodera u Hamburgu budući da je Signa, investitor, kasnila s plaćanjem. Signin lanac trgovina sportske objavio je prije nekoliko tjedana stečaj.
Podaci analitičke tvrtke Bulwiengese pokazuju da je gradnja zaustavljena na tri Signine lokacije u Berlinu i tri u Hamburgu, objavio je Reuters u petak. U proteklim godinama Signine kompanije financirali su i u njih ulagali deseci banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova, pokazuju prospekt za prodaju obveznica i Signina prezentacija.
Na pitanje Reutersa o financijskoj poziciji nekretninske tvrtke, glasnogovornica austrijske središnje banke odgovorila je da ne strahuju za financijsku stabilnost Austrije. Agencija za financijska tržišta poručila je da ne komentiraju situaciju u pojedinim financijskim istitucijama.
U srijedu Signa je objavila odlazak utemeljitelja Renea Benka s predsjedničke dužnosti, dodajući da su angažirali stručnjaka za restrukturiranje Arndta Geiwitza koji bi trebao analizirati portfelj. Benko je pak zadržao poziciju najvećeg Signinog dioničara, a u srijedu izjavio je da je uvjeren da je pred kompanijom “jako svijetla budućnost”.
Ulagači su u razdoblju niskih kamatnih stopa usmjeravali milijarde u nekretnine, ali situacija se iz temelja promijenila od srpnja prošle godine kada je ECB počeo podizati kamatne stope. Do rujna ove godine podigli su za 4,5 postotnih bodova.
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
