Austrija
AUSTRIJSKA VLADA I ANTISEMITIZAM: Brza reakcija i natjecanje tko će prvi dati izjavu, fotografirati se…
Svjedočili smo ovih dana nemilom događaju, napadu na predsjednika židovske zajednice u Grazu kao i na sinagogu u istom mjestu. Izuzetno brzo je uslijedila reakcija austrijske vlade i počinitelj je nakon svega dva dana uhićen, a napad povezan s radikalnim islamom i antisemitizmom.
Treba pohvaliti te značajne napore, ali se u pozadini stvari nameće nekoliko hipotetskih pitanja. Nakon napada, koji maksimalno trebaju osuditi svi, ne može se ne primijetiti kako je na austrijskoj političkoj zbilji nastao pravi stampedo pa su mnogobrojni političari “iskakali iz pašteta”, ne bi li baš oni prvi dali izjavu i rezolutno odbacili bilo kakvu pomisao da bi u Austriji netko mogao i u mislima biti pristaša antisemitizma. Odmah smo čuli izjave s najviših pozicija: predsjednika države, parlamenta, vlade, mnogobrojnih ministarstava, a i oporba je bila također dosta ujedinjena ali su se nešto manje naslikavali.
Parola i patetičnih izjava nije nedostajalo. Doduše, i kvalitetnih akcija. Bilo je to malo očito i ispiranje savjesti na tužne i sramotne događaje iz 1938. godine i sve dalje tijekom Drugog svjetskog rata, kojih se austrijska vlada i sada s pravom prisjeća, na sve ono što je učinjeno židovskom narodu.
Međutim, ono što se doista nameće kao otvoreno pitanje: bi li austrijska vlada ovako postupila da se radi o, primjerice, napadu na Hrvatsku katoličku misiju u Beču i, ne daj Bože, njezina voditelja? Moram priznati kako ne vjerujem da bi Alexander Van der Bellen, Sebastian Kurz, Karl Nehammer i sva ostala svita, dežurala dan i noć te našega voditelja Misije pozvala u ministarstvo da održe zajedničku konferenciju za tisak i da se i danas, iako je prošlo već podosta dana, ministar unutarnjih poslova i ministrica za integraciju na Facebooku još jednom pohvale zajedničkom fotkom.
Jer, tko ima fotku s Eliem Rosenom, predsjednikom židovske zajednice u Grazu, taj je doista prava “faca”.
Jasno, antisemitizmu nema mjesta nigdje i nikada! Ali se pitamo kakva su mjerila i prema drugima. Nije li ovdje na najvidljiviji način bio prezentiran odnos snaga i tko je tko u austrijskim pa i u svjetskim razmjerima. Vidjeli smo također kako se Austrija odnosila prema Hrvatskoj, crvenim listama. Hrvatskog veleposlanika u Austriji nitko za ništa nije ni pitao pa on, kako veli, za mjere koje su usmjerene protiv njegove države, saznaje iz medija, a austrijski ministar vanjskih poslova na pitanje novinara o reakciji njegovog hrvatskog kolege na odluku da je Hrvatska u “crvenom” odgovara: “Pa, malo su ljuti”. Drugim riječima: Ma baš nas briga za reakciju Hrvatske!
E, kada je u pitanju Izrael, onda je to malo drukčija priča. O opisanom događaju čak se i ne radi o odnosu dvije države, već o odnosu države i praktično jedne udruge. Neovisno o tome, kada se radi o židovskoj udruzi, ona očito ima značaj veći i od nekih država. I ne samo u Austriji, da ne bude zabune.
Utjecaj Hrvatske na političkoj karti Europe i svijeta iz ove usporedbe izrazito je vidljiv. Podanička i poslušna i tek zadovoljna jednom zvjezdicom na nebu “ravnopravne” Europske unije.
T.N.
Foto: Facebook I BMI
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login