Ekonomija
Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj
Austrijska tvrtka proizvođača električnih automobila Fisker sa sjedištem u Grazu je u stečaju. Brojke navedene u prijavi izazivaju uzbuđenje: prema knjigovodstvenoj vrijednosti, obveze iznose 1,34 milijarde eura. Bio bi to najveći stečaj u Styrii. Otvoren je postupak restrukturiranja sa samoupravom.
Dimenzije su nevjerojatne – i nikada prije nisu viđene u Štajerskoj. Kako je objavljeno, austrijska tvrtka posrnulog američko-američko-danskog proizvođača električnih automobila Fisker podnijela je zahtjev za bankrot. Prema AKV-u i KSV1870, tvrtka sa sjedištem u Grazu sada ima evidentirane obveze od 1,34 milijarde eura (knjigovodstvena vrijednost) u zahtjevu za insolventnost. Od čega se sastoje te obveze? Prema AKV-u, one se “u velikoj mjeri sastoje od obveza prema društvima grupe”. Te takozvane “interkompanijske obveze” iznose 1,267 milijardi eura.
Imovina bi trebala iznositi 959 milijuna eura na temelju knjigovodstvene vrijednosti, prema KSV1870. Zaštitnici vjerovnika Creditreforma procijenili su imovinu na samo 66,3 milijuna eura – a na temelju likvidacijskih vrijednosti, otuda velika razlika.
Prema podacima Creditreforma, stečajem je pogođeno oko 615 vjerovnika. Tvrtka trenutno zapošljava 47 djelatnika. AKV o imovini navodi sljedeće: To su “konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 40,472 milijuna eura i manje konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 66,33 milijuna eura”.
Fisker je napravio električni automobil “Ocean” u Magni u Grazu – ali proizvodnja je već dugo zaustavljena.
Podnesena je prijava za postupak restrukturiranja sa samoupravom kod Zemaljskog suda za građanska pitanja u Grazu. Stečajni vjerovnici trebali bi dobiti kvotu od 30 posto, plativu u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. Podnositelj zahtjeva “ima za cilj nastavak poslovanja tvrtke. Mjere restrukturiranja trebale bi stupiti na snagu”, kaže KSV1870. Potreba za ispunjenjem plana restrukturiranja trebala bi se stoga financirati iz imovine dužnika. Ako je potrebno, daljnja potrebna financijska sredstva bi Fisker Inc. trebala staviti na raspolaganje od strane potencijalnog investitora.
Fisker je prvotno planirao da Magna proizvodi 40.000 automobila godišnje u Grazu, ali je proizvedeno samo 10.000 – proizvodnja je sada već duže vrijeme u zastoju. Magna je krajem prošle godine morala smanjiti smjenu i otpustiti 450 zaposlenika, a nedavno je objavljen i otkaz za još 500 zaposlenika.
Što se tiče uzroka nelikvidnosti, Fisker u prijavi prema KSV1870 navodi: „Samogenerirani priljevi likvidnosti iz vlastitog poslovanja trenutno ne mogu održati svoju solventnost kao neovisna tvrtka. To se velikim dijelom pripisuje oštrom padu globalne potražnje za električnim vozilima, visokim kamatnim stopama i cjenovnim ratovima između različitih proizvođača električnih automobila.”
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
