Vijesti
Austrijska pošta ruši rekorde: Dnevno se isporuči više od 1,4 milijuna paketa

Zaposlenici Austrijske pošte trenutno imaju pune ruke posla. Procvat internetske trgovine uzrokuje pravu poplavu paketa. Pošta je u prosincu nekoliko dana za redom podijelila više od milijun paketa dnevno. Dnevni rekord iznosio je preko 1,4 milijuna paketa, objavila je u srijedu ta državna tvrtka. Prosječno dnevno pošta dostavi gotovo 700.000 paketa.
Pošta za cijeli prosinac očekuje oko 17,6 milijuna paketa, što je povećanje od više od 6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Osim toga, tijekom adventa bit će do 56 milijuna pisama i božićnih čestitki. Rečeno je da se više od 1200 dodatnih radnika raspoređuje kako bi se nosili s ovim količinama.
Želite li biti sigurni da će vaš paket biti pod božićnim drvcem na vrijeme, pošaljite ga u poštanski ured najkasnije do 19. prosinca. Ako šaljete u susjedne zemlje, onda dan ranije, a u ostatak Europe i do nekoliko dana ranije.
Problemi s dostavom dominiraju statistikom zaprimljenih pritužbi, objavilo je nedavno regulatorno tijelo RTR. Od siječnja do kraja studenoga RTR je zabilježio 6100 pritužbi na primanje pošte. “Iako su ove brojke neugodne, prilično su zanemarive s obzirom na očekivanih 380,9 milijuna paketa koji će biti prevezeni u Austriji do kraja 2023. godine”, priznao je Klaus Steinmaurer, direktor RTR-a za sektor telekomunikacija i pošte.

Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku

Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama

Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji

Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.