Ekonomija
Austriji: Počinju jesenski pregovori oko povećanja plaća radnika
Počinju jesenski pregovori oko plaća radnika. Za pregovore koji počinju u listopadu i studenom u željezničkom, cestovnom, maloprodajnom sektoru, sektoru skladištenja i čišćenja, sindikat Vida promiče kompenzaciju za tekuću inflaciju i “povećanje radnog opterećenja”. Pregovore bi mogli otežati loši gospodarski podaci i prognoze.
“Povećanja plaća ni na koji način ne mogu se temeljiti na trenutnoj mjesečnoj stopi inflacije ili prognoziranom gospodarskom padu”, rekao je šef Vida Roman Hebenstreit novinarima u ponedjeljak. Tradicionalno, specifični zahtjevi za plaće sindikatu se priopćuju tek na početku pregovora o kolektivnom pregovaranju.
S obzirom na završetak dvogodišnjeg poslovanja metalaca, fokus jesenskog kruga plaća danas je na drugim sektorima, poput trgovine na malo i željeznice. Očekivana prognoza gospodarskih rezultata Austrije u tekućoj godini i drugoj godini recesije vjerojatno će otežati pregovore o KV-u.
Instituti za ekonomska istraživanja WIFO i IHS prošli su tjedan znatno smanjili svoju ekonomsku prognozu u odnosu na lipanjsku procjenu i sada očekuju drugu godinu zaredom recesije. Oba instituta danas očekuju pad realne gospodarske proizvodnje od 0,6 posto, u odnosu na ljetnu prognozu od 0,0 i 0,3 posto u plusu.
Prema brzoj procjeni Austria statistik, stopa inflacije u rujnu iznosit će 1,8 posto. Ekonomski istraživači iz WIFO-a i IHS-a predviđaju da će potrošačke cijene (CPI) porasti za 3,1 odnosno 3,0 posto u 2024. godini.
Za listopad 2023. do rujna 2024. ekonomist WIFO-a Josef Baumgartner procijenio je inflaciju od 3,8 posto. Sindikat Vida naveo je inflaciju od 4,6 posto, ne navodeći razdoblje.
Sindikat inzistira na osjetnom povećanju minimalnih plaća KV-a. “S trenutnim početnim plaćama od oko 2000 eura bruto mjesečno, još uvijek ima puno toga za nadoknaditi s obzirom na golem porast troškova života u nekim industrijama u posljednje dvije i pol godine”, rekao je Hebenstreit na konferenciji za novinare. konferencija s drugim dužnosnicima Vida u Beču.
Vladina antiinflacijska davanja su “propala”, a cijene stanarina i hrane, među ostalim, “ekstremno su visoke”, kritizirao je šef Vida, a prenosi Kroativ.at
Kolektivni pregovori u djelatnosti čišćenja – 54.000 zaposlenih, od kojih su dvije trećine žene – počinju u utorak. Uz “povećanje plaća iznad inflacije”, zamjenica šefa Vida Olivia Janisch osigurava da čistačice imaju zajamčeno slobodno vrijeme svaki drugi vikend i da poslodavci po drugi put objave i poštuju rasporede.
Kolektivni pregovori za 55.000 željezničara, od kojih su 16 posto žene, počinju 22. listopada. Za predsjednika željezničkog odjela Vida, Gerharda Tauchnera, KV kvalifikacija mora biti “više od inflacije”. Pretpostavlja da postoji “razumijevanje među tvrtkama” i da “neće biti eskalacija”. Tauchner se osvrnuo i na zategnutu kadrovsku situaciju u željezničkoj industriji.
Prvi krug KV-a za oko 50.000 zaposlenih u industriji teretnog prometa, od kojih su 14 posto žene, započinje 11. studenog. Za privatne autobusne tvrtke još nije određen fiksni datum. “Samo poboljšanje uvjeta rada u kombinaciji s povećanjem minimalnih plaća osigurat će dugoročne potrebe za radnom snagom”, kaže glavna tajnica Vida Anna Daimler. “Još uvijek su potrebne tisuće vozača” za željenu tranziciju mobilnosti, uključujući širenje javnog autobusnog prijevoza.
Kolektivni pregovori za oko 150.000 zaposlenih u maloprodaji i skladištu, od kojih su 54 posto žene, započet će 24. studenog. I u ovoj industriji poslodavci bi se morali suprotstaviti potrebi za radnicima s “višom plaćom i radnim uvjetima”, rekao je zamjenik šefa Vida Janisch.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
