Panorama
Austrijanci i ove godine među najbrojnim gostima u Hrvatskoj

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.