Panorama
Austrijanci i ove godine među najbrojnim gostima u Hrvatskoj
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
Zanimljivosti
Koncert za djecu i mlade neobičnog dua iz Zagreba u Beču
08.03.2025 / 11:00
VRUM Performing Arts Collective feat. Cura & Dečko: LJUBIČASTOst
Vanesa Petrac i Ivan Marojević, poznatiji kao elektro pop duo Cura & Dečko, izvode songove iz nagrađivane predstave Sanje Tropp Frühwald „LJUBIČASTO“, inspirirane klasikom “Romeo i Julija” Williama Shakespearea.
Naši glavni likovi, Mak i Iris žive na Đumbatronu, planetu prepunom mirisnog cvijeća i slasnih plodova drveća. No, oni se ne smiju sresti jer on pripada jednom plemenu, a ona drugom. On je jedne boje, ona je druge i – zajedno se ne smiju miješati! Ali oni to ne razumiju! Zašto se ne bi smjeli zajedno igrati? Penjati na stabla? Pjevati naopake pjesme? Plesati glupi ples? No Mak i Iris ne boje se i spremni su na sve, jer ih ljubav čuva!
Shakespeareovi junaci, Romeo i Julija, zbog ljubavi i nesporazuma umiru, a VRUMovi Mak i Iris vode nas na put cijelom galaksijom! Tijekom te avanture uče nas o svijetu, o odnosima i osjećajima, o nepoznatim i drugačijim mjestima, o stranim bićima i njihovim običajima.
I da stvari nisu uvijek crno-bijele, one su ponekad i LJUBIČASTE!
Ovu nekonvencionalnu glazbu Hrvatski Centar Assitej 2023. godine proglasio je najboljom glazbom u predstavama za djecu i mlade u Hrvatskoj.
Autori glazbe: Vanesa Petrac i Ivan Marojević Rojla (Cura & Dečko)
Autorice teksta: Vanesa Petrac i Maja Katić
Autorica projekta: Sanja Tropp Frühwald
08.03.2025 / 11:00
VRUM Performing Arts Collective feat. Cura & Dečko: LJUBIČASTOST
Vanesa Petrac und Ivan Marojević, bekannt als das Electro-Pop-Duo Cura & Dečko, präsentieren Songs aus der preisgekrönten Inszenierung LJUBIČASTO von Sanja Tropp Frühwald, inspiriert von William Shakespeares Klassiker Romeo und Julia.
Unsere Hauptfiguren, Mak und Iris, leben auf Đumbatron, einem Planeten voller duftender Blumen und köstlicher Früchte. Doch sie dürfen sich nicht begegnen, denn er gehört zu einem Stamm, sie zu einem anderen. Er hat eine bestimmte Farbe, sie eine andere – und sie dürfen sich auf keinen Fall vermischen! Aber sie verstehen das nicht! Warum sollten sie nicht zusammen spielen? Auf Bäume klettern? Verkehrte Lieder singen? Einen verrückten Tanz tanzen? Mak und Iris haben keine Angst und sind zu allem bereit, denn die Liebe beschützt sie!
Shakespeares Helden, Romeo und Julia, sterben aus Liebe und Missverständnissen, doch VRUMs Mak und Iris nehmen uns mit auf eine Reise durch die ganze Galaxie! Auf diesem Abenteuer lernen sie – und wir mit ihnen – über die Welt, Beziehungen und Gefühle, über fremde und andere Orte, über unbekannte Wesen und ihre Bräuche.
Und dass die Dinge nicht immer nur schwarz-weiß sind – manchmal sind sie auch LILA!
Diese unkonventionelle Musik wurde 2023 vom Kroatischen Assitej-Zentrum als beste Bühnenmusik für Kinder- und Jugendtheater in Kroatien ausgezeichnet.
Musik: Vanesa Petrac und Ivan Marojević Rojla (Cura & Dečko)
Text: Vanesa Petrac und Maja Katić
Projektidee: Sanja Tropp Frühwald
Podupiranja / gefördert von: BKA Volksgruppen, BMBWF, MA7, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Ministarstvo kulture RH
Foto: Siniša Sović / VRUM performing arts collective
Zanimljivosti
Dvoje sretnika u Austriji osvojilo po čak 890.000 eura
Dvojica sretnika su na izvlačenju lota prošle srijede pogodila jackpot na šestercu – dolaze iz Vorarlberga i Beča.
Pet dobitaka, pet pokrajina: Na izvlačenju prošle srijede bilo je nekoliko značajnih dobitaka, koji su se rasporedili na točno pet saveznih država. Dvojici sudionika uspjelo je pogoditi jackpot na šestercu i osvojiti više od 890.000 eura svaki.
Jedna od šestica pogođena je u Vorarlbergu s drugim od tri Quicktip-a, dok je drugi bila u Beču, gdje je na običnom tiketu, treći od osam tipova, bilo označeno “šest točnih brojeva”.
Također, bilo je tri dobitna petera s dodatnim brojem, svaki za više od 35.000 eura, a jedan je bio u Štajerskoj s sustavom 0/07, dok su ostala dva ostvarena u Salzburgu i Koruškoj – oba putem Quicktipp-a.
Lotto dobitni brojevi: 1, 6, 24, 28, 34, 44, dodatni broj 38
Na LottoPlus izvlačenju nije bilo šestice. Tako je iznos za šestere podijeljen na petice, pa je 35 sudionika osvojilo više od 8.000 eura svaki. Za sljedeći LottoPlus šester očekuje se oko 200.000 eura.
