Austrija
Austrija: Vlada dogovorila povećanje mirovina
Mirovine bi iduće godine trebale rasti za zakonski faktor usklađivanja, koji bi trebao biti između 4,5 i 4,7 posto. Vlada je to objavila u utorak. Cilj je nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci. Međutim, vrijednost povećanja mirovine još nije fiksna.
Mirovine se povećavaju svake godine, radi se o milijardama eura. Iduće godine očekuje se rast mirovina između 4,5 i 4,7 posto. Za isti bi iznos trebao porasti i naknada štete. Opet bi trebalo biti gornje granice za najviše mirovine. Zaštitna klauzula za mirovinski račun produljuje se za godinu dana, alikvotiranje prvog povećanja mirovine ostaje obustavljeno, objavila je Vlada.
Vrijednost povećanja još nije fiksna. Jer nedostaju službene brojke inflacije iz srpnja. Faktor prilagodbe izračunava Ministarstvo za socijalna pitanja na temelju stope inflacije koju je objavio Statistički ured Austrije. Koristi se prosjek stopa inflacije u proteklih dvanaest mjeseci. Ove godine one od kolovoza 2023. do srpnja 2024. godine.
Vlada je u utorak ukazala na stručnjake koji predviđaju da će kumulativna godišnja inflacija biti između 4,5 i 4,7 posto. Austrijska statistika svoju će procjenu objaviti u srijedu, a valjana će vrijednost biti određena u rujnu. U rujnu se planira i odluka Nacionalnog vijeća o povećanju mirovina.
Vladina odluka namjerava u potpunosti nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci za oko 2,3 milijuna umirovljenika u obveznom mirovinskom osiguranju. Prosječna mirovina od 1694 eura bruto mjesečno povećat će se za oko 78 eura, navodi se. Najviše mirovine iznad ASVG maksimalne osnovice doprinosa od 6.060 eura mjesečno također će se povećati za zakonski faktor usklađivanja do te vrijednosti.
Za oko 200.000 minimalnih umirovljenika iduće će se godine povećati i kompenzacijski dodatak u istoj mjeri kao i mirovine. Vaša mirovina će porasti sa sadašnjih najmanje 1.217,96 eura na vjerojatno oko 1.275 eura.
Novim umirovljenicima produljuje se zaštitna klauzula za mirovinski račun za godinu dana. Svi ljudi koji odu u redovitu mirovinu 2025. godine dobit će naknadu za inflaciju na mirovinski račun. Jedina iznimka su osobe koje dobrovoljno odlaze u prijevremenu mirovinu, odnosno koridorsku mirovinu, a da prethodno nisu bile nezaposlene. To stvara poticaj da se ne umirovi ranije.
Osim toga, zakonska uredba o alikvotiranju također će biti suspendirana 2026. godine, dakle godinu dana dulje nego što je ranije planirano. To znači da će svi koji odu u mirovinu 2025. iduće godine ostvariti povećanje pune mirovine – bez obzira na mjesec u kojem idu u mirovinu.
Vrh Vlade bio je zadovoljan dogovorom. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) objasnio je u pisanoj izjavi da je financijska sigurnost u starosti pitanje pravde. Sporazum također osigurava da nema poticaja za raniji odlazak u mirovinu. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) istaknuo je da će povećanje u 2025. biti osjetno veće od inflacije u idućoj godini.
U isto vrijeme, vlada je također najavila da će 2025. također postojati krug nulte plaće za najviše federalne političare. Pogođeni su savezni predsjednik i cijeli vladin tim, kao i predsjednici Nacionalnog vijeća i predsjednici klubova.
Plaće političara zapravo su vezane uz zakonski faktor usklađivanja mirovina. Dok će vrhu politike to povećanje biti u potpunosti ukinuto, planirano je, kao i prošle godine, da zastupnici na saveznoj razini (Narodno vijeće i Savezno vijeće) dobiju polovicu korekcijskog faktora. Državama je prepušteno koliko će se prilagodba odvijati na državnoj razini.
Austrija
Pucao na tramvaj pun putnika – sada mu se sudi za pokušaj ubojstva
Muškarac koji je u srpnju 2025. pucao na tramvaj u Beču sada je službeno optužen za pokušaj ubojstva. Bečko državno odvjetništvo potvrdilo je da je protiv njega podignuta optužnica prema člancima §§ 15 i 75 Kaznenog zakona (StGB) te da je naručeno psihijatrijsko vještačenje.
Prema informacijama ORF-a, tužiteljstvo je podnijelo i zahtjev za smještaj optuženog u forenzičko-terapijski centar prema članku §21(2), jer se smatra mentalno poremećenim, ali kazneno odgovornim.
Riječ je o poljskom državljaninu, koji će se morati pojaviti pred porotom (Schwurgericht), iako datum suđenja još nije određen.
Incident se dogodio 4. srpnja 2025. u Linzer Straße, kada je muškarac, navodno pijan i pod utjecajem droga, pucao iz legalno posjedovane puške na tramvaj u kojem su bili putnici. Metak je probio staklo, no srećom nitko nije ozlijeđen.
Prilikom ispitivanja osumnjičeni je izjavio da je sve bila „glupa akcija“ i da nije imao namjeru nikoga ozlijediti.
Policija je potvrdila da je pokazivao psihičke smetnje i da se ponašao nepredvidivo.
Austrija
Loše vijesti za sve zaposlenike: U studenom nam svima stiže manja plaća
Od 15. studenoga 2025. građane Austrije očekuje neugodno iznenađenje – godišnje „service-entgelt“ za e-karticu, obaveznu zdravstvenu iskaznicu, drastično raste. Naknada se povećava s dosadašnjih 13,80 eura na čak 25 eura, što predstavlja poskupljenje od gotovo 80 posto.
Kako potvrđuje Arbeiterkammer (Komora radnika), iznos za 2026. godinu bit će automatski naplaćen 15. studenoga 2025., i to izravno preko poslodavca ili AMS-a ako je osoba nezaposlena.
Ipak, postoje iznimke: osobe oslobođene plaćanja participacije na recept (tzv. „Rezeptgebühr“) – primjerice zbog niskih primanja ili kroničnih bolesti – ne moraju plaćati ni ovu naknadu za e-karticu.
E-kartica vrijedi kod svih ugovornih liječnika u Austriji, a s njezinom stražnjom stranom, koja ujedno služi kao Europska kartica zdravstvenog osiguranja, moguće je koristiti zdravstvene usluge u zemljama EU-a, kao i u Norveškoj, Islandu, Švicarskoj, Lihtenštajnu, Sjevernoj Makedoniji, Cipru (grčki dio) i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori kartica vrijedi samo uz dodatni potvrđeni obrazac o liječenju, koji se može dobiti kod lokalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Za putovanja u Tursku, i dalje je potreban poseban obrazac za liječenje u inozemstvu koji izdaje ÖGK ili poslodavac.
Austrija
Austrija počela s deportacijama osuđenih kriminalaca– prvi avion sletio u Afganistan
Austrijske vlasti protjerale su muškarca porijeklom iz Afganistana, rođenog 1992. godine, koji je u Beču osuđen zbog trgovine drogom.
Muškarac je uhvaćen kad je pokušao prodati drogu – ni manje ni više nego civilnom istražitelju pod policijskom kontrolom.
Nakon pravomoćne presude, donijeta je odluka o deportaciji. On je u nedjelju ujutro ukrcan na let iz Beča, uz policijsku pratnju, s presjedanjem u Istanbulu, sve do Kabula.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je kako je poruka jasna:
„Tko ne poštuje naša pravila – mora otići.“
Vlasti su potvrdile da su nove deportacije u pripremi, uključujući i slučajeve osuđenih osoba iz Sirije i Afganistana.
