Panorama
Austrija: Više od 1,5 milijuna osoba ima godišnje karte za javni prijevoz
Klimatska karta uvedena je u Austriji prije dvije godine i već je ima preko 262.000 ljudi. Zajedno s klimatskim kartama saveznih država i godišnjom kartom Wiener Liniena, više od 1,5 milijuna ljudi već ima godišnju mrežnu kartu za javni prijevoz, izvijestio je Austrijski transportni klub (VCÖ). Postoje i mrežne karte za školarce i studente, kojih samo u Beču ima preko 240.000.
Sve više ljudi koristi javni prijevoz. Osim češćih veza tamo gdje su dosegnuti limiti kapaciteta, potrebna je i gušća mreža javnog prijevoza, posebno u regijama, zahtijeva VCÖ.
U Vorarlbergu se, primjerice, broj godišnjih karata više nego udvostručio s oko 36.200 na 86.000 u roku od 15 godina. U Transportnom udruženju istočne regije broj VOR klimatskih karata porastao je za 50 posto na gotovo 48 000 samo između lipnja 2022. i lipnja 2023. Sveukupno već više od 262.000 ljudi ima klimatsku kartu za Austriju, a još 430.000 ljudi koristi klimatsku kartu za saveznu državu.
Osobito putnici koji putuju na posao u drugu pokrajinu mogu uštedjeti mnogo novca s klimatskom kartom. “Ovisno o ruti, to može biti i do nekoliko tisuća eura godišnje. Ušteda pri prelasku iz automobila u javni prijevoz odgovara 15. ili čak 16. mjesečnoj plaći”, objasnila je stručnjakinja VCÖ-a Katharina Jaschinsky.
VCÖ je usporedio troškove automobila i odgovarajuće savezne državne klimatske karte za neke prigradske rute. Na primjer, putnici na relaciji Güssing – Graz godišnje uštede više od 3200 eura s klimatskom kartom u usporedbi s troškovima goriva. Na relaciji Wels – Linz godišnje se uštedi više od 1.250 eura, na relaciji Mürzzuschlag – Kapfenberg oko 1.500 eura godišnje, između Kitzbühela i Wörgla više od 1.100 eura godišnje, a na relaciji Bludenz-Bregenz više od 2.200 eura. eura godišnje.
Na relaciji Amstetten-Beč ušteda s austrijskom klimatskom kartom iznosi više od 5200 eura godišnje, prema izračunima VCÖ-a. Za automobile se ovdje računaju samo troškovi goriva, a ako se kao osnova uzme dodatak za prijeđenu kilometražu, ušteda s klimatskom kartom je višestruko veća.
Panorama
Nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na satu, uskoro počinje ljetno računanje vremena
U nedjelju, 30. ožujka, ponovno se prelazi na ljetno računanje vremena. U cijeloj Europi kazaljke na satu pomiču se s 2 na 3 sata. Već sedam godina postoji prijedlog u EU-u da se ukine ova praksa, no još uvijek nema dogovora. Trenutno se čini da Bruxelles i europske prijestolnice imaju druge prioritete.
Prijedlog Europske komisije iz 2018. godine bio je odobren u proljeće 2019. od strane Europskog parlamenta, no još uvijek nije donesen konačan stav od strane Vijeća EU-a, koje čine države članice. Za ukidanje bi bila potrebna većinska podrška zemalja članica. Poljsko predsjedništvo Vijeća nije odgovorilo na upit hoće li se ovo pitanje staviti na dnevni red. Posljednji put kada je Vijeće ministara raspravljalo o vremenskoj promjeni bilo je u prosincu 2019., tijekom finskog predsjedništva.
Prijedlog Komisije predviđa ukidanje pomicanja sata, uz mogućnost da svaka zemlja članica odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena tijekom cijele godine. Međutim, mnoge zemlje izrazile su zabrinutost zbog toga, jer bi se moglo stvoriti kaos u međudržavnim vremenskim zonama, što bi moglo stvoriti probleme za gospodarstvo. Austrija, na primjer, preferira trajno ljetno računanje vremena kao standardno.
Odluka o ukidanju vremenskih pomaka pokrenuta je EU-anketom, u kojoj je 84 posto sudionika podržalo ukidanje pomicanja sata. Većina je tada glasovala za trajno ljetno računanje vremena. Ankete su prikupile 4,6 milijuna odgovora, od čega tri milijuna iz Njemačke, što je rekord, ali još uvijek manji postotak od ukupnog broja građana EU-a.
Ljetno računanje vremena uvedeno je 1973. godine u Europi zbog nafte i štednje energije, a pomicanje sati trebalo je omogućiti veću iskoristivost dnevnog svjetla za gospodarstva i kućanstva.
Panorama
Snijeg, i do -15°C! Novi tjedan počinje ekstremno hladno
Zima se iznenada vratila tijekom vikenda, čak su i u Beču, u četvrti Döbling, padale snježne pahulje. Iako će početak tjedna ostati hladan, proljeće će se postupno vraćati tijekom tjedna.
U ponedjeljak snježna granica spustit će se na niže visine, a posebice u područjima od Salzkammerguta do predalpskog dijela Donje Austrije očekuje se nekoliko centimetara novog snijega. U istočnim dijelovima zemlje moguće su i grmljavinske oluje.
Međutim, već u ponedjeljak poslijepodne vrijeme će se smiriti, a sunce će se povremeno pojaviti. Temperature će se kretati od 3 do 10 stupnjeva, ali će ostati hladne.
Iako će dani biti proljetni, noći će biti izrazito hladne. U utorak, pod utjecajem visokog tlaka “Konstantina”, vrijeme će se smiriti, a od srijede se očekuje sunčano vrijeme s do 11 sunčanih sati dnevno. Temperature će rasti i u utorak će biti između 4 i 12°C, a do četvrtka mogu doseći i 18°C.
Međutim, zbog prethodnog hladnog zraka i mirnih noći, uvjeti će biti povoljni za jaku kasnu hladnoću. Očekuju se mrazevi od -5 do -10°C, dok bi u unutrašnjim alpskim dolinama poput Salzburškog Lungaua, te u dijelovima Mühl- i Waldviertela, temperature mogle pasti i do -15°C.
Od petka sunčano vrijeme završava, ali se očekuje da će do nedjelje ostati suho, iako prognoza za vikend nije sigurna zbog mogućih padavina. Temperature će biti nešto više od prosjeka za ovo doba godine.
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
