Austrija
Austrija uvodi ‘ulazne testove’ nakon lockdowna
Ono o čemu se jučer glasno nagađalo čini se da je danas dobilo i svoju potvrdu. Prema dobro upućenim izvorima iz austrijskog dnevnog lista Kurier, Vlada se uspjela dogovoriti s dijelom oporbe o novoj strategiji testiranja koja uključuje i takozvane “ulazne testove”. Potvrđeno je da se s novim pristupom slažu i socijalni partneri, ali i predstavnici austrijskih pokrajina.
Podsjećamo austrijska oporba blokirala je prijedlog austrijske vlade koji je izvorno predviđao je da se svaki građanin Austrije negativnim testom može osloboditi lockdowna i tako neograničeno koristiti trgovinu, ali i gastronomiju. Oporba je to iz različitih razloga odbila i srušila, a blokada zakona u Saveznom vijeću rezultirala bi kašnjenjem od oko dva mjeseca.
Prema pisanju Kuriera, ali i APA-e, vladajuća koalicija uspjela je sada postići dogovor sa Socijaldemokratima o ključnim točkama novog plana za testiranje. Novi plan gastronomiju i maloprodaju ostavlja po strani. Točan prijedlog zakona tek se razrađuje i trebao bi biti dostupan u utorak nakon što se prijedlogom pozabavi i zdravstveno povjerenstvo. Odluka u Nacionalnom vijeću trebala bi se donijeti u četvrtak, a s podrškom Socijaldemokratske stranke (SPÖ) za to više neće biti prepreka.
Prema prvim informacijama prisustvovanje događajima s 20 i više sudionika, ali i posjeta hotelima, bit će moguća samo uz negativan test ne stariji od 48 sati. Posjedovanje testa trebali bi provjeravati organizatori. Oni će imati mogućnost ponuditi test na licu mjesta, a materijali za testiranje bit će im ponuđeni besplatno od strane države i odnosno pokrajine. Iz obveze će biti isključeni ljudi koji su preboljeli infekciju koronavirusom u posljednja tri mjeseca.
Planira se i uvođenje tjednih testiranja. Obveza tjednog testiranja vrijedit će za određena profesionalna zanimanja, prije svega za pružatelje usluga poput frizera, kozmetičara i masera. Prema nacrtu, obveza tjednog testiranja bi se trebala odnositi i na učitelje, vrtićko osoblje, konduktere, fitnes trenere, učitelje plesa, konobare te osoblje koje radi u kontaktima s kupcima.
Alternativa testiranju trebala bi biti obveza nošenja FFFP 2 maske. Test će biti moguće provesti i tijekom radnog vremena, a socijalni partneri rade na dogovoru o zaštiti radnika te na zaštiti od otkaza u slučaju pozitivnog testa.
Što se tiče školstva, ministar obrazovanja Heinz Faßmann (ÖVP) trebao bi predstaviti pojedinosti vezane za takozvana “jednostavna samotestiranja” učenika u školama. Austrijska vlada planira dodatne konzultacije sa stručnjacima iz područja zdravstva.
Što se tiče organizacije i infrastrukture potrebne za provođenje testiranja u planu je da austrijske pokrajine u suradnju sa zdravstvenim vlastima osiguranju i ponude testnu infrastrukturu. Prema nacrtu, ispitivanja će biti moguće provoditi izravno u tvrtkama, ljekarnama ili laboratorijima.
Premijer Sebastian Kurz (ÖVP) u pisanoj izjavi naglasio je da je cilj zadržati proces zaraze što je više moguće pod kontrolom. To se planira sa što više testiranja u fazi nakon lockdowna. Naravno, još nije precizirano do kada će lockdown trajati. Prema trenutnim planovima, trebao bi trajati još dva tjedna. Više informacija će biti poznato u sljedećim danima kada bi se biti poznata i jasna pravila i službeni pravilnik koji bi u četvrtak trebao biti usvojen.
- Trump prijeti Austriji carinama
- Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
- BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
