Austrija
Austrija uvodi hrvatski jezik u škole, neće više biti dio BKS
Austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira omogućiti izvođenje nastave na hrvatskom jeziku u školama, čime bi se postupno odustalo od dosadašnjeg modela zajedničke nastave takozvanog BKS-a (bosanski/hrvatski/srpski jezik). To je tijekom posjeta Zagrebu najavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira povući preporuku iz 1996. godine koja je savjetovala da se djeca u nastavi materinskog jezika ne razdvajaju prema etničkoj pripadnosti. Ta je preporuka kasnije ponovno potvrđena početkom 2000-ih godina i bila je temelj za uvođenje zajedničkog modela BKS-a u školama.
„Ministarstvo obrazovanja planira povući tu preporuku i dodatno naglasiti autonomiju škola. Time bi školama bilo omogućeno organizirati nastavu na hrvatskom jeziku“, izjavila je ministrica tijekom posjeta Zagrebu.
Već pokrenute promjene u pojedinim pokrajinama
Podsjetimo, početkom 2024. hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da će austrijska savezna pokrajina Štajerska od školske godine 2024./2025. uvesti hrvatski kao samostalan predmet u okviru nastave materinskog jezika u redovnom školskom sustavu.
Taj potez tada je ocijenjen važnim korakom prema priznavanju i očuvanju hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu, s obzirom na to da je na saveznoj razini i dalje na snazi preporuka iz 1996. koja je poticala zajedničku nastavu za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Hrvatska manjina kao važna poveznica dviju država
Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je „iznimno dobrom viješću“. Naglasio je da hrvatska zajednica u Austriji, zajedno s austrijskom zajednicom u Hrvatskoj, predstavlja važnu poveznicu između dviju država.
Prema njegovim riječima, u Austriji danas živi oko 50.000 pripadnika gradišćanskih Hrvata, uz velik broj novijih hrvatskih iseljenika. Upravo zbog toga, istaknuo je, nastava hrvatskog jezika u austrijskim školama ima posebno značenje za očuvanje jezika i identiteta.
Grlić Radman je dodao kako je tijekom razgovora s austrijskom ministricom naglasio da je hrvatski službeni jezik jedne članice Europske unije te da bi ga u obrazovnom sustavu trebalo poučavati kao zaseban jezik, a ne u okviru zajedničkih modela poput BKS-a.
Proširenje EU-a u fokusu suradnje
Ministri su se dotaknuli i pitanja proširenja Europske unije. Hrvatska je dio inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg s ciljem jačanja potpore europskom putu zemalja regije.
Grlić Radman istaknuo je kako stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana ostaju u središtu interesa obje države, a proširenje EU-a smatra se važnim geostrateškim ulaganjem u dugoročni mir, stabilnost i gospodarski razvoj Europe. Posebno je pozdravio napredak Albanije te europski put Crne Gore.
Austrijska ministrica također je naglasila da je proširenje Europske unije jedan od ključnih strateških interesa Unije te važan instrument za jačanje suradnje u regiji.
Upozorila je da zemlje zapadnog Balkana trebaju jasnu i vjerodostojnu perspektivu članstva. Kao ilustraciju navela je usporedbu s pacijentom koji dugo čeka liječnika: u jednom trenutku, rekla je, mogao bi izgubiti strpljenje i otići. Prema njezinim riječima, slično bi se moglo dogoditi i s državama koje dugo čekaju napredak u procesu pristupanja EU-u, pri čemu bi politički vakuum mogli iskoristiti drugi međunarodni akteri.
Suradnja u repatrijaciji državljana
Grlić Radman zahvalio je austrijskoj strani i na pomoći u repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka. Austrija je, kako je naveo, organizirala prijevoz 29 hrvatskih državljana iz Rijada u Beč te dodatnih 17 iz Omana. Hrvatska je, s druge strane, svojim letovima pomogla u prijevozu dvoje austrijskih državljana.
Obje države nastavljaju pomno pratiti situaciju u regiji i pozivaju na smirivanje napetosti kako bi se spriječilo širenje sukoba na šire područje.
Jačanje gospodarske suradnje
Hrvatski ministar istaknuo je i važnost Austrije kao jednog od ključnih gospodarskih partnera Hrvatske te naglasio da postoji prostor za daljnje produbljivanje suradnje u područjima energetike, infrastrukture, obrane i inovacija.
U sklopu posjeta, ministri su obišli i Janafov terminal Žitnjak u Zagrebu. Austrijska ministrica tom je prilikom istaknula da Hrvatska ima važnu ulogu kao pouzdano energetsko čvorište za ovaj dio Europe.
Austrija
Gorivo u Austriji jeftinije nego u Njemačkoj
Cijene goriva u Njemačkoj posljednjih su tjedana rasle brže nego u Austriji i drugim susjednim državama, što dodatno potiče takozvani tank-turizam. Prema podacima Europske komisije objavljenima početkom tjedna, dizel i benzin u nekim susjednim državama mogu biti i više od 50 centi po litri jeftiniji nego u prosjeku u Njemačkoj.
Predsjednik njemačke Monopolne komisije Tomaso Duso upozorio je da Njemačka prednjači u rastu cijena. Prema njegovim riječima, činjenica da cijene rastu znatno brže nego u europskom prosjeku upućuje na moguće strukturne probleme na tržištu naftnih derivata.
Duso se pritom poziva na cijene bez poreza i drugih davanja, no i stvarne cijene na benzinskim postajama pokazuju razlike u odnosu na susjedne zemlje Europske unije.
Veći rast cijena nego u susjedstvu
Prema podacima Europske komisije, cijena dizela u Njemačkoj porasla je između 23. veljače i 9. ožujka za 43 centa po litri. U susjednim državama rast je bio znatno manji, između 22 i 38 centi po litri.
Kod benzina je rast bio sličan trendu. U Njemačkoj je cijena litre u promatranom dvotjednom razdoblju porasla za 25 centi. U većini susjednih zemalja rast je iznosio između 11 i 13 centi, dok je u Austriji povećanje bilo nešto veće, oko 20 centi po litri.
Povećan interes za tank-turizam
Zbog takvih razlika mnogi vozači iz Njemačke sve češće odlaze točiti gorivo u susjedne države. Već prije početka rata u Ukrajini gorivo je u većini susjednih zemalja bilo jeftinije nego u Njemačkoj, izuzev Nizozemske i Danske. Sada su razlike u cijenama dodatno porasle.
Najveće uštede zabilježene su 9. ožujka na granicama s Češkom, Poljskom i Luksemburgom, gdje je razlika u cijeni goriva premašivala 50 centi po litri.
Austrija tradicionalno odredište za vozače iz Njemačke
Austrija već dugo slovi kao jedno od glavnih odredišta za tank-turizam njemačkih vozača. Gorivo je ondje u pravilu jeftinije nego u Njemačkoj.
U promatranom razdoblju razlika u cijeni benzina povećala se s 32 na 37 centi po litri, dok je kod dizela porasla s 19 na gotovo 27 centi.
Pritom se često raspravlja o utjecaju austrijskog modela regulacije cijena goriva, koji dopušta samo jedno povećanje cijene dnevno. Iako su cijene u Austriji rasle sporije nego u Njemačkoj, rast je ipak bio brži nego u većini drugih država Europske unije. Njemačko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u međuvremenu je podržalo planove za uvođenje sličnog modela i u Njemačkoj.
Najveća razlika u cijenama u Češkoj
Češka se trenutačno ističe kao zemlja s jednom od najvećih razlika u cijeni goriva u odnosu na Njemačku. Razlika kod benzina i dizela prelazi 50 centi po litri, ponajviše zbog nižih poreza i drugih davanja.
Iako su cijene goriva i u Češkoj porasle, rast je bio sporiji nego u Njemačkoj. U pograničnim područjima trenutačno se bilježi povećan dolazak vozača iz Njemačke koji dolaze točiti gorivo.
Češki mediji pritom navode da njemačke carinske vlasti pojačano kontroliraju vozače na graničnim prijelazima. Prema pravilima, uz gorivo u spremniku vozila dopušteno je preko granice prenijeti najviše 20 litara goriva u dodatnom, propisno zatvorenom kanistru.
Austrija
Austrija pooštrava migracijsku politiku: Sve veći broj deportacija
Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova najavljuje nastavak strože migracijske politike, s naglaskom na pooštravanje azilnih zakona, povećanje broja deportacija i intenzivniju borbu protiv mreža za krijumčarenje migranata. Prema navodima ministarstva, takozvani „zaokret u migracijskoj politici“ već je postignut, jer trenutno više osoba napušta Austriju nego što ih dolazi.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine deportirano je više od 14.000 osoba, od čega je gotovo 7.000 deportacija provedeno prisilno. To u prosjeku iznosi oko 40 deportacija dnevno. Oko četvrtine deportiranih osoba bile su pravomoćno osuđene za kaznena djela.
Primjeri nedavnih deportacija
Početkom ožujka provedeno je nekoliko deportacija u skladu s pravilima Dublinskog sustava. Dana 3. i 4. ožujka četiri osobe – dva državljanina Sirije, jedan državljanin Tunisa i jedna žena iz Sierra Leonea – deportirane su kopnenim putem u Bugarsku. Jedan od muškaraca prethodno je pravomoćno osuđen za prijevaru i oštećenje imovine. Budući da je Bugarska bila prva država Europske unije u koju su ušli, upravo je ona odgovorna za njihov azilni postupak.
Nekoliko dana kasnije, 9. ožujka, iz Austrije je deportiran i 31-godišnji državljanin Rusije s dugim kaznenim dosjeom. Muškarac je bio devet puta osuđivan te je ukupno izdržao gotovo osam godina zatvorske kazne zbog kaznenih djela poput provala, kaznenih djela povezanih s drogama, tjelesnih ozljeda i prisile. Posljednje se nalazio u istražnom zatvoru zbog sumnje na povezanost s terorističkom organizacijom.
Zajednička europska operacija deportacije
Dana 10. ožujka provedena je i takozvana charter-deportacija u suradnji s više europskih država. Zrakoplov je organizirala Njemačka, dok su Austrija, Španjolska i Belgija sudjelovale u operaciji.
Ukupno je deportirano 65 osoba koje su nezakonito boravile u Europi, među kojima je bilo i više pravomoćno osuđenih počinitelja kaznenih djela. Iz Austrije su deportirane četiri osobe iz Nigerije – tri muškarca i jedna žena. Muškarci su, prema navodima ministarstva, višestruko osuđivani zbog kaznenih djela poput trgovine drogom, teških tjelesnih ozljeda, razbojništva, teškog oštećenja imovine i pružanja otpora državnim tijelima.
Cilj: smanjiti ilegalnu migraciju
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je da vlada planira dodatno pooštriti zakonodavni okvir kako bi se smanjila ilegalna migracija.
„Pooštravanje azilnih zakona, razbijanje krijumčarskih mreža i deportacija osuđenih počinitelja kaznenih djela ključne su mjere kojima želimo ilegalnu migraciju svesti gotovo na nulu“, izjavio je ministar.
U sklopu tog pristupa austrijske vlasti nastoje smanjiti takozvani „pull faktor“, odnosno privlačnost Austrije kao odredišne zemlje za migrante. Već je obustavljen dio postupaka spajanja obitelji, a u nekoliko saveznih pokrajina uvedena je i kartica za materijalnu pomoć umjesto novčanih naknada za tražitelje azila.
Pojačana borba protiv krijumčarenja migranata
Istodobno se intenzivira i borba protiv mreža za krijumčarenje ljudi. Ove su vlasti predstavile rezultate operacije „Ancora“, tijekom koje je uhićeno 130 osoba. Prema navodima istražitelja, riječ je o međunarodnoj mreži koja je navodno omogućila ilegalni dolazak više od 100.000 ljudi u Europu.
Procjenjuje se da je kriminalna skupina ostvarila prihod veći od jedne milijarde eura.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova poručuju da će Austrija nastaviti s ovim pristupom i u budućnosti, naglašavajući kako deportacije proizlaze iz dugotrajnog policijskog rada i međunarodne suradnje s partnerskim državama.
Austrija
U Austriji odbio otići sa ocem na AMS, pa završio na psihijatriji
Sukob između sina i oca u austrijskom gradu Feldkirchu završio je sudskim postupkom nakon što je 31-godišnji muškarac izrekao prijetnju smrću vlastitom ocu. Sud je, uzimajući u obzir psihičko stanje optuženika, odlučio o njegovu smještaju na stacionarno psihijatrijsko liječenje.
Incident se dogodio 19. studenoga 2025. godine. Muškarac, koji je u to vrijeme živio s roditeljima, odbio je otići s ocem u austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS), što je dovelo do svađe koja je postupno eskalirala. Tijekom sukoba sin je ocu uputio prijetnju smrću.
Na sudu je optuženi priznao da je izrekao prijetnju. Izjavio je da se u tom razdoblju osjećao progonjeno i bio pod snažnim psihičkim pritiskom, dodajući kako se mnogih detalja događaja više ne može jasno prisjetiti.
Otac je tijekom svjedočenja naveo da se ne boji svog sina, ali da situacije postaju problematične kada on prestane uzimati propisanu terapiju. Prema njegovim riječima, muškarac je već ranije nekoliko puta bio hospitaliziran. Kaznenu prijavu podnio je, kako je objasnio, kako bi sinu omogućio potrebnu pomoć i osigurao mu strukturiranu skrb.
Prema sudskim nalazima, optuženi od 2023. godine boluje od paranoidne shizofrenije. Iako je u početku redovito uzimao terapiju, lijekove je više puta samoinicijativno prestajao uzimati čim bi se osjećao bolje. U trenutku incidenta u studenome također nije bio pod odgovarajućom medikamentnom terapijom.
Sudski psihijatar Reinhard Haller u svom je nalazu potvrdio dijagnozu paranoidne shizofrenije te naveo prisutnost halucinacija. Također je utvrdio dugogodišnju ovisnost o drogama, ponajprije povezanu s intenzivnom konzumacijom kanabisa. Prema riječima vještaka, kod neliječenih osoba s takvom dijagnozom znatno raste rizik od ozbiljnih nasilnih djela, a prekid terapije povećava taj rizik i do 16 puta.
Sud je prihvatio preporuke sudskog vještaka te odredio ponovno stacionarno liječenje optuženog u psihijatrijskoj ustanovi. Nakon toga slijedi razdoblje od šest mjeseci pojačanog nadzora, koje uključuje redovitu psihijatrijsku skrb, potpomognuto stanovanje i nadzor probacijske službe.
Cilj takvog pristupa, prema obrazloženju suda, jest smanjiti rizik od novih incidenata kroz dosljedno liječenje i jasnu strukturu svakodnevnog života.
