Austrija bilježi snažan rast zaposlenosti u posljednja dva desetljeća. Prema najnovijim podacima Statistike Austrije, od 2005. godine broj zaposlenih porastao je za oko 750.000 osoba. Ipak, detaljnija analiza pokazuje kako je ukupni obujam rada u istom razdoblju porastao tek neznatno.

Na prvi pogled riječ je o povijesnom rastu zaposlenosti. Tijekom 2025. godine u Austriji je radilo oko 4,5 milijuna ljudi, što je 750.000 više nego 2005. godine. To predstavlja rast od 20,1 posto, dok je stanovništvo u istom razdoblju poraslo za 11,5 posto. Stopa zaposlenosti među osobama u dobi od 15 do 64 godine dosegla je 74,3 posto.

Međutim, slika se mijenja kada se promatra broj stvarno odrađenih radnih sati. Ukupni obujam rada u proteklih 20 godina povećao se za svega 2,1 posto, ističe Manuela Lenk, glavna ravnateljica Statistike Austrije. Glavni razlog tog paradoksa je snažan rast rada s nepunim radnim vremenom, koji je značajno promijenio strukturu tržišta rada.

Svaka treća osoba radi skraćeno radno vrijeme

Dok je 2005. godine nešto više od 20 posto zaposlenih radilo s nepunim radnim vremenom, danas je to već svaka treća zaposlena osoba. Posebno je izražen taj trend među ženama – gotovo svaka druga žena radi skraćeno radno vrijeme.

Austrija se pritom ističe i u europskom kontekstu. Dok je prosječna stopa rada s nepunim radnim vremenom u Europskoj uniji porasla za 2,3 postotna boda, u Austriji je porasla za čak deset postotnih bodova. Veći udio radnika s nepunim radnim vremenom ima jedino Nizozemska.

Razlozi za rad s nepunim radnim vremenom značajno ovise o dobi i spolu. Mladi često rade uz školovanje ili studij, dok kod osoba u dobi između 35 i 44 godine dominantnu ulogu imaju briga o djeci i članovima obitelji. Čak 64 posto zaposlenih s nepunim radnim vremenom navodi upravo te razloge.

Razlika između muškaraca i žena pritom je izrazita. Dok 21,5 posto muškaraca navodi brigu o djeci kao razlog rada s nepunim radnim vremenom, među ženama u dobi od 35 do 44 godine taj udio doseže čak 72 posto. Kod zaposlenih starijih od 55 godina najčešći razlog za skraćeno radno vrijeme je želja za manjim radnim opterećenjem.

Značajan pad prekovremenih sati

Uz rast rada s nepunim radnim vremenom, smanjio se i broj prekovremenih sati. Dok je 2005. godine zabilježeno oko 354 milijuna prekovremenih sati, do 2025. taj je broj pao na oko 170 milijuna, što predstavlja pad od 52 posto.

Kombinacija većeg udjela rada s nepunim radnim vremenom i manjeg broja prekovremenih sati rezultirala je smanjenjem prosječnog tjednog radnog vremena. Ono je u prosjeku palo s 34,8 sati na 29,4 sata tjedno.

Tko stoji iza rasta zaposlenosti

Rast od 750.000 zaposlenih u Austriji ponajprije je rezultat tri ključna demografska i društvena trenda.

Prvo, značajno je porasla zaposlenost žena. Stopa zaposlenosti žena povećala se za 9,9 postotnih bodova te sada iznosi 71,1 posto. Kod muškaraca je rast bio znatno manji, svega 3,9 postotnih bodova.

Drugi važan faktor je sve veća prisutnost starijih radnika na tržištu rada. Među osobama u dobi od 55 do 64 godine stopa zaposlenosti porasla je s 47,4 posto na čak 81 posto. Na taj su trend utjecali otežan pristup prijevremenoj mirovini i postupno povećanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu.

Treći faktor je snažan rast broja zaposlenih stranih državljana. Njihov broj među zaposlenima povećao se s 355.000 na 954.000, što predstavlja rast od 168 posto. Nasuprot tome, broj zaposlenih austrijskih državljana porastao je za svega 4,5 posto.

Sve veća uloga uslužnog sektora

U austrijskom gospodarstvu nastavlja se i dugoročna transformacija prema uslužnom sektoru. Danas u tom sektoru radi 73,1 posto zaposlenih, dok je prije 20 godina taj udio iznosio 67,2 posto.

Posebno snažan rast bilježe sektori zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja, informacijske tehnologije te profesionalnih i slobodnih zanimanja. S druge strane, trgovina, ugostiteljstvo i financijske usluge postupno gube na važnosti.

Istodobno raste i razina obrazovanja radne snage. Udio visokoobrazovanih među zaposlenima gotovo se udvostručio te sada iznosi oko 25 posto. Udio osoba s najviše završenom osnovnom školom smanjio se na 12 posto.

Većina zaposlenih ne želi promijeniti radno vrijeme

Prema podacima Statistike Austrije, gotovo 80 posto zaposlenih ne želi mijenjati svoje radno vrijeme. Oko 14,5 posto zaposlenih željelo bi raditi manje sati, čak i uz manji prihod, dok samo 6,7 posto želi raditi više.

Želja za smanjenjem radnog vremena posebno je izražena među visokoobrazovanima. Među osobama s fakultetskom diplomom čak 20 posto želi raditi manje sati.

S obzirom na starenje stanovništva i očekivani pad broja radno sposobnih osoba nakon 2040. godine, stručnjaci upozoravaju da bi nedostatak radne snage mogao postati još izraženiji.

Austrijsko tržište rada tako ulazi u novu fazu: zaposlenih je sve više, ali prosječno radno vrijeme po zaposlenom sve je kraće. Riječ je o trendu koji bi u nadolazećim godinama mogao predstavljati značajan izazov za gospodarstvo i javne politike.