Austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira omogućiti izvođenje nastave na hrvatskom jeziku u školama, čime bi se postupno odustalo od dosadašnjeg modela zajedničke nastave takozvanog BKS-a (bosanski/hrvatski/srpski jezik). To je tijekom posjeta Zagrebu najavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira povući preporuku iz 1996. godine koja je savjetovala da se djeca u nastavi materinskog jezika ne razdvajaju prema etničkoj pripadnosti. Ta je preporuka kasnije ponovno potvrđena početkom 2000-ih godina i bila je temelj za uvođenje zajedničkog modela BKS-a u školama.
„Ministarstvo obrazovanja planira povući tu preporuku i dodatno naglasiti autonomiju škola. Time bi školama bilo omogućeno organizirati nastavu na hrvatskom jeziku“, izjavila je ministrica tijekom posjeta Zagrebu.
Već pokrenute promjene u pojedinim pokrajinama
Podsjetimo, početkom 2024. hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da će austrijska savezna pokrajina Štajerska od školske godine 2024./2025. uvesti hrvatski kao samostalan predmet u okviru nastave materinskog jezika u redovnom školskom sustavu.
Taj potez tada je ocijenjen važnim korakom prema priznavanju i očuvanju hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu, s obzirom na to da je na saveznoj razini i dalje na snazi preporuka iz 1996. koja je poticala zajedničku nastavu za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Hrvatska manjina kao važna poveznica dviju država
Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je „iznimno dobrom viješću“. Naglasio je da hrvatska zajednica u Austriji, zajedno s austrijskom zajednicom u Hrvatskoj, predstavlja važnu poveznicu između dviju država.
Prema njegovim riječima, u Austriji danas živi oko 50.000 pripadnika gradišćanskih Hrvata, uz velik broj novijih hrvatskih iseljenika. Upravo zbog toga, istaknuo je, nastava hrvatskog jezika u austrijskim školama ima posebno značenje za očuvanje jezika i identiteta.
Grlić Radman je dodao kako je tijekom razgovora s austrijskom ministricom naglasio da je hrvatski službeni jezik jedne članice Europske unije te da bi ga u obrazovnom sustavu trebalo poučavati kao zaseban jezik, a ne u okviru zajedničkih modela poput BKS-a.
Proširenje EU-a u fokusu suradnje
Ministri su se dotaknuli i pitanja proširenja Europske unije. Hrvatska je dio inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg s ciljem jačanja potpore europskom putu zemalja regije.
Grlić Radman istaknuo je kako stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana ostaju u središtu interesa obje države, a proširenje EU-a smatra se važnim geostrateškim ulaganjem u dugoročni mir, stabilnost i gospodarski razvoj Europe. Posebno je pozdravio napredak Albanije te europski put Crne Gore.
Austrijska ministrica također je naglasila da je proširenje Europske unije jedan od ključnih strateških interesa Unije te važan instrument za jačanje suradnje u regiji.
Upozorila je da zemlje zapadnog Balkana trebaju jasnu i vjerodostojnu perspektivu članstva. Kao ilustraciju navela je usporedbu s pacijentom koji dugo čeka liječnika: u jednom trenutku, rekla je, mogao bi izgubiti strpljenje i otići. Prema njezinim riječima, slično bi se moglo dogoditi i s državama koje dugo čekaju napredak u procesu pristupanja EU-u, pri čemu bi politički vakuum mogli iskoristiti drugi međunarodni akteri.
Suradnja u repatrijaciji državljana
Grlić Radman zahvalio je austrijskoj strani i na pomoći u repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka. Austrija je, kako je naveo, organizirala prijevoz 29 hrvatskih državljana iz Rijada u Beč te dodatnih 17 iz Omana. Hrvatska je, s druge strane, svojim letovima pomogla u prijevozu dvoje austrijskih državljana.
Obje države nastavljaju pomno pratiti situaciju u regiji i pozivaju na smirivanje napetosti kako bi se spriječilo širenje sukoba na šire područje.
Jačanje gospodarske suradnje
Hrvatski ministar istaknuo je i važnost Austrije kao jednog od ključnih gospodarskih partnera Hrvatske te naglasio da postoji prostor za daljnje produbljivanje suradnje u područjima energetike, infrastrukture, obrane i inovacija.
U sklopu posjeta, ministri su obišli i Janafov terminal Žitnjak u Zagrebu. Austrijska ministrica tom je prilikom istaknula da Hrvatska ima važnu ulogu kao pouzdano energetsko čvorište za ovaj dio Europe.
