Rat u Iranu izazvao je poremećaje na globalnim energetskim tržištima, a posljedice su već vidljive i u Austriji. Cijene nafte i plina rastu, što se izravno odražava na cijene goriva na benzinskim postajama. Vozači su među prvima koji osjećaju udar.

Dok iz Njemačke stižu slike dugih kolona ispred benzinskih postaja, slični prizori zabilježeni su i u Austriji. Fotografije iz Gornje Austrije te videozapis iz Koruške pokazuju pojačan interes građana za točenje goriva, potaknut strahom od daljnjih poskupljenja.

Cijene skočile u samo nekoliko sati

U ponedjeljak u 10 sati cijena litre dizela na jednoj benzinskoj postaji u Welsu iznosila je 1,512 eura, dok je Super 95 stajao 1,454 eura. Već u 19 sati iste večeri cijene su znatno porasle: dizel je dosegnuo 1,622 eura, a benzin 1,532 eura. Riječ je o povećanju od 11 centi za dizel i gotovo 8 centi za benzin – u samo jednom danu.

U Villachu je cijena dizela dosegnula oko 1,65 eura po litri, no unatoč tome, već tijekom poslijepodneva formirali su se redovi vozila ispred pojedinih postaja. Građani očito žele napuniti spremnike prije mogućih novih poskupljenja.

Hormuški tjesnac kao ključna točka

Okidač za rast cijena je eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Iran je, prema dostupnim informacijama, ciljao rafinerije i naftne tankere, a napadi su zabilježeni i u Hormuški tjesnac – strateški iznimno važnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom.

Svako ugrožavanje tog uskog grla globalne energetike izaziva snažnu reakciju tržišta. Cijena sirove nafte posljednjih dana bilježi kontinuirani rast, a analitičari upozoravaju da bi se trend mogao nastaviti.

U Njemačkoj predstavnici benzinskih postaja već govore o pravoj navali kupaca. Sličan scenarij sada se nazire i u Austriji, gdje vozači, potaknuti neizvjesnošću, ubrzano pune spremnike – u strahu da bi gorivo uskoro moglo biti još skuplje.

U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.

Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.

Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.

Rast broja novih registracija

Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).

Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.

Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.

Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.

Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.

S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.

Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.

Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.