Austrija
Austrija: Ukida se zabrana nošenja marama u dječjim vrtićima
Past će zabrana nošenja marama koja je još uvijek na snazi u dječjim vrtićima. Mjera više neće biti uključena u novi sporazum 15a između savezne i državne vlade, potvrdio je APA-i u četvrtak poslijepodne Ured saveznog kancelara. Ustavna služba je prethodno u priopćenju došla do zaključka da zabrana nošenja marama “ne bi trebala biti u skladu sa saveznim ustavom”.
Novi sporazum 15a trenutno se pregovara između savezne i državne vlade, budući da sadašnja uredba istječe krajem kolovoza. Jedna od zadnjih problematika bila je zabrana nošenja marama – savezne države su se odupirale kombiniranju pitanja skrbi o djeci i zabrane nošenja marama i dovodile su u pitanje ustavnu usklađenost uredbe.
Za osnovne škole, propis koji je uvela ÖVP-FPÖ vlada već je ukinuo Ustavni sud (VfGH). Za dječje vrtiće, međutim, još uvijek su na snazi relevantni državni zakoni (osim u Salzburgu i Tirolu). U nedostatku dosad poznatog slučaja djevojčice koja je nosila maramu u vrtiću, pravni postupci još nisu poduzeti.
Ustavna služba u svom kratkom priopćenju, međutim, pretpostavlja da odredbe državnog zakona propisane odredbom sporazuma “po potrebi Ustavni sud također ukida kao neustavne”. “Razlika između ukinutog statuta i dotične odredbe sporazuma leži isključivo u zahvaćenoj dobnoj skupini.”
Sporazum 15a, kojim savezna vlada daje novac za dječje vrtiće dostupnim državama, bit će predstavljen u petak. Uz to pada i kontroverzna i dugo raspravljana zabrana nošenja marama u vrtićima.
FPÖ je ljutito reagirao. “ÖVP pada kada je riječ o vlastitim zakonima”, rekao je glavni tajnik Michael Schnedlitz. “Zabrana nošenja marama u vrtićima i školama služi djevojkama i ženama više od bilo koje rodne zvjezdice i predstavlja doprinos samoodređenju i jednakosti među spolovima.”
Novi sporazum 15a mogao bi biti predstavljen u petak na konferenciji guvernera država u Vorarlbergu. To bi, prema APA-i, trebalo uključivati “vrtićku milijardu” podijeljenu u sljedećih pet godina, s kojom će savezne države dobiti novac za obveznu vrtićku godinu, proširenje ponude i jezičnu podršku.
U idućih pet godina savezne države dobivat će 200 milijuna eura godišnje za osnovno obrazovanje. Nedavno je to bilo 125 milijuna (2018/19) ili 142,5 milijuna (2019/20 ili 2021/22) za svih devet saveznih država zajedno.
Ugovor će se produžiti s tri na pet godina. Takvu “vrtićku milijardu” nedavno su žestoko tražili SPÖ i socijalni partneri s obzirom na nedostatak osoblja u vrtićima i radi poboljšanja kvalitete ponude – doduše godišnje.
Kao dio novog sporazuma, savezne države bi također trebale moći koristiti sredstva koja su im stavljena na raspolaganje fleksibilnije nego prije, kao što je APA-i potvrdilo nekoliko strana. Od 200 milijuna eura godišnje, 80 milijuna eura rezervirano je za obvezne posjete (ranije 70 milijuna godišnje).
Za ostala sredstva i dalje je potrebno sufinanciranje od strane savezne i državne vlade. Otprilike polovica toga treba izdvojiti za proširenje ponude (prije svega za djecu od devet mjeseci do tri godine), a oko petinu za ranu jezičnu podršku. Preostalih 30 posto trebalo bi se fleksibilno koristiti za ova dva područja, a ranije je fleksibilni udio bio deset posto.
Savezna vlada je također najavila da će u novom ugovoru implementirati više obvezujućih, ujednačenih kriterija kvalitete (npr. veličina grupe, ključ skrbi). U tom smjeru posebno guraju Zeleni. Međutim, kvaliteta nije bila problem u pregovorima, a kriteriji kvalitete bili su samo nejasno formulirani, kako su se predstavnici države žalili APA-i.
Simbol za to je da se posljednji krug pregovora nije vodio s odjelom za obrazovanje ili obitelj, već između državnih financija i Ministarstva financija. Zaista stroge kriterije kvalitete neke bi zemlje ionako odbacile zbog izrazito različitih startnih pozicija.
Austrija
Cijene benzina i dizela u Austriji rastu više od očekivanog
Cijene benzina i dizela ponovno rastu od početka godine. Međutim, poskupljenja su veća od očekivanih zbog povećanja poreza na CO2. S
Znalo se da će goriva ponovno poskupjeti početkom 2025. godine zbog ponovnog povećanja poreza na CO2. Prema izračunima ARBÖ-a, od uvođenja cijena CO2 cijene su porasle za 16,5 centi po litri za dizel i oko 15 centi za benzin.
Poskupljenje nafte ponovno je potaklo cijene benzina i dizela na domaćim crpkama. Prema ÖAMTC-u, poskupljenja su znatno viša od očekivanih 3 centa po litri zbog povećanja poreza na CO2 na prijelazu godine. Ovo je “neopravdano”, smatraju neki stručnjaci.
Dosadašnji godišnji maksimumi dosegnuti su sredinom siječnja na 1,619 eura za super i 1,659 eura za dizel. Cijene goriva u prosjeku su 6,2 odnosno 6,3 lipe po litri, više od prosinačke razine.
Zbog daljnjeg rasta cijena u mnogim drugim područjima života, inflacija je ponovno potaknuta u siječnju. Inflacija je ponovno porasla na 3,3 posto. Tome pridonose i više cijene goriva i nafte.
Unatoč tome, Austrija ostaje relativno jeftina zemlja za točenje goriva za vozače u usporedbi s drugim državama članicama EU-a. Dok je premium benzin u Austriji nešto jeftiniji od prosjeka EU, razlika u cijeni dizela nije toliko značajna.
I dalje biste trebali izbjegavati benzinske postaje na autocestama ako želite jeftino natočiti gorivo. Maksimalne cijene porasle su sredinom siječnja s 2,099 na 2,129 eura po litri i od tada su ostale na toj razini.
Austrija
U Austriji će uskoro mnogima poskupiti najamnine odnosno kirije
Unatoč ograničenju najamnine, mnoge će se najamnine u Austriji od travnja ponovno povećati. Očekuje se da će porast biti između 2,9 i 4,2 posto.
Osim rasta cijena energenata, cijene dizela i benzina također su posljednjih tjedana porasle značajnije nego što se isprva očekivalo.Stopa inflacije ponovno je u osjetnom porastu od početka godine. Od travnja će se povećati i mnoge najamnine u Austriji.
Kao što je regulirano u “3rd Rental Inflation Aleviation Act” iz 2023., ova gornja granica najamnine neće povećati smjernice najamnine za stvarnu vrijednost inflacije. Povećanje je obustavljeno prije otprilike dvije godine. Inflacija u 2023. od 7,8 posto stoga ostaje nepromijenjena.
Kad bi se referentne najamnine povećale za ukupnu stopu inflacije u dvije godine, to bi značilo povećanje od preko 10 posto u travnju. U stvarnosti, pak, najamnine će biti povećane za 2,9 posto – godišnja stopa inflacije za 2024. godinu.
Naime, prema izračunu Standarda, to bi značilo povećanje sa sadašnjih 6,67 eura na 6,86 eura po četvornom metru u Beču. U Gradišću (najniža referentna vrijednost) od travnja će biti 6,27 eura, au Vorarlbergu (najviša referentna vrijednost) umjesto 10,25 bit će 10,55 eura po četvornom metru. U Austriji se ove smjernice odnose na stanove u starim zgradama izgrađenim prije 1945. godine i na ugovore o najmu iz ožujka 1994. godine. Službeni podaci tek trebaju biti objavljeni.
Stanari u zadružnim stanovima također će morati očekivati povećanje najamnine. Oni će se također temeljiti na prošlogodišnjoj inflaciji od 2,9 posto. Potvrdili su to u srijedu za Standard iz Saveza neprofitnih stambenih udruga.
Ugovori o najmu od 1982. nadalje podliježu najamninama kategorije, koje također nisu povećane u prethodnoj godini. Od 1. travnja opet se uvode povećanja, ali ona će biti veća od okvirnih vrijednosti. Prema izračunima Austrijske udruge za nekretnine (ÖVI), povećanje će vjerojatno biti 4,2 posto. Ograničenje najamnine stupa na snagu tek od granice od 5,0 posto, zbog čega će ovo povećanje vjerojatno biti provedeno na temelju CPI 2000 od zadnjeg povećanja.
Vrijeme povećanja najamnina kategorije usklađeno je s onim za referentnu vrijednost i sada će se također dogoditi od travnja sljedeće godine. Prethodno su najamnine kategorije povećavane od srpnja ako je prag od pet posto premašen od posljednjeg povećanja.
Austrija
U Austriji dogovoreno povećanje plaća radnicima u građevini
Od 1. svibnja gotovo 100.000 građevinskih radnika dobit će povećanje plaće od 2,7 posto. To je dogovoreno u aktualnom proljetnom krugu plaća između predstavnika poslodavaca i zaposlenika. Sindikat građevinarstva i drvoprerađivača (GBH) naglašava da je ovim sporazumom spriječen krug “nultog povećanja plaća”. Prema novom kolektivnom ugovoru minimalna početna plaća sada iznosi 2.786,58 eura, dok se početna plaća KV radnika povećava na 3.271,35 eura.
Kvalificirani radnik tako ima koristi od povećanja plaće od 1.280 eura godišnje, isključujući dodatke, bonuse i dnevnice. Postojeći dodaci ostaju na snazi. Prema GBH, početne plaće u građevinarstvu najviše su u Austriji. Šef GBH i FSG-a Josef Muchitsch (SPÖ) opisao je sporazum kao važan uspjeh i signal za socijalno partnerstvo u građevinarstvu, posebno s obzirom na trenutačne gospodarske izazove kao što su rastući troškovi, pad zaposlenosti i trogodišnja recesija u građevinskom sektoru. Povećanje plaća namijenjeno je održavanju građevinskog sektora kao važnog gospodarskog pokretača i suzbijanju nezaposlenosti.
Savezni meštar Robert Jägersberger i predsjednik građevinske industrije Peter Krammer također su zadovoljni. Jägersberger: „Razvoj troškova izgradnje bio je vrlo zahtjevan posljednjih godina i predstavlja industriju pred velikim izazovima. Stoga je bilo još važnije zajedničkim radom sa socijalnim partnerima postići obostrano prihvatljiv kolektivni ugovor za sljedeće dvije godine. Želio bih se zahvaliti svim pregovaračima.”
Peter Krammer, predsjednik strukovnog udruženja: „S obzirom na napetu situaciju na tržištu, kolektivni ugovor bio je pokušaj pronalaženja kompromisa prihvatljivog za obje strane. Ovom rezultatu značajno je pridonijelo međusobno razumijevanje pregovaračkih partnera. Sporazum je također jasan signal za funkcionalno građevinsko socijalno partnerstvo.”
Povećanje minimalne plaće stupit će na snagu 1. svibnja 2025. Klauzula o tradicionalnoj paralelnoj smjeni dogovorena je za stvarne plaće. To znači da pojedinačno odobrene preplate iznad minimalne plaće iz kolektivnog ugovora ostaju nepromijenjene u iznosu.
Nadalje, socijalni partneri dogovorili su povećanje dnevnica radi kompenzacije inflacije. Paušalna naknada za prijevoz od 10 centi po kilometru prilagođena je na 12 centi. Ova naknada pripada ako poslodavac ne osigura prijevozno sredstvo do gradilišta niti snosi troškove prijevoza u javnom prijevozu.
You must be logged in to post a comment Login