Austrija
Austrija: Ukida se zabrana nošenja marama u dječjim vrtićima
Past će zabrana nošenja marama koja je još uvijek na snazi u dječjim vrtićima. Mjera više neće biti uključena u novi sporazum 15a između savezne i državne vlade, potvrdio je APA-i u četvrtak poslijepodne Ured saveznog kancelara. Ustavna služba je prethodno u priopćenju došla do zaključka da zabrana nošenja marama “ne bi trebala biti u skladu sa saveznim ustavom”.
Novi sporazum 15a trenutno se pregovara između savezne i državne vlade, budući da sadašnja uredba istječe krajem kolovoza. Jedna od zadnjih problematika bila je zabrana nošenja marama – savezne države su se odupirale kombiniranju pitanja skrbi o djeci i zabrane nošenja marama i dovodile su u pitanje ustavnu usklađenost uredbe.
Za osnovne škole, propis koji je uvela ÖVP-FPÖ vlada već je ukinuo Ustavni sud (VfGH). Za dječje vrtiće, međutim, još uvijek su na snazi relevantni državni zakoni (osim u Salzburgu i Tirolu). U nedostatku dosad poznatog slučaja djevojčice koja je nosila maramu u vrtiću, pravni postupci još nisu poduzeti.
Ustavna služba u svom kratkom priopćenju, međutim, pretpostavlja da odredbe državnog zakona propisane odredbom sporazuma “po potrebi Ustavni sud također ukida kao neustavne”. “Razlika između ukinutog statuta i dotične odredbe sporazuma leži isključivo u zahvaćenoj dobnoj skupini.”
Sporazum 15a, kojim savezna vlada daje novac za dječje vrtiće dostupnim državama, bit će predstavljen u petak. Uz to pada i kontroverzna i dugo raspravljana zabrana nošenja marama u vrtićima.
FPÖ je ljutito reagirao. “ÖVP pada kada je riječ o vlastitim zakonima”, rekao je glavni tajnik Michael Schnedlitz. “Zabrana nošenja marama u vrtićima i školama služi djevojkama i ženama više od bilo koje rodne zvjezdice i predstavlja doprinos samoodređenju i jednakosti među spolovima.”
Novi sporazum 15a mogao bi biti predstavljen u petak na konferenciji guvernera država u Vorarlbergu. To bi, prema APA-i, trebalo uključivati “vrtićku milijardu” podijeljenu u sljedećih pet godina, s kojom će savezne države dobiti novac za obveznu vrtićku godinu, proširenje ponude i jezičnu podršku.
U idućih pet godina savezne države dobivat će 200 milijuna eura godišnje za osnovno obrazovanje. Nedavno je to bilo 125 milijuna (2018/19) ili 142,5 milijuna (2019/20 ili 2021/22) za svih devet saveznih država zajedno.
Ugovor će se produžiti s tri na pet godina. Takvu “vrtićku milijardu” nedavno su žestoko tražili SPÖ i socijalni partneri s obzirom na nedostatak osoblja u vrtićima i radi poboljšanja kvalitete ponude – doduše godišnje.
Kao dio novog sporazuma, savezne države bi također trebale moći koristiti sredstva koja su im stavljena na raspolaganje fleksibilnije nego prije, kao što je APA-i potvrdilo nekoliko strana. Od 200 milijuna eura godišnje, 80 milijuna eura rezervirano je za obvezne posjete (ranije 70 milijuna godišnje).
Za ostala sredstva i dalje je potrebno sufinanciranje od strane savezne i državne vlade. Otprilike polovica toga treba izdvojiti za proširenje ponude (prije svega za djecu od devet mjeseci do tri godine), a oko petinu za ranu jezičnu podršku. Preostalih 30 posto trebalo bi se fleksibilno koristiti za ova dva područja, a ranije je fleksibilni udio bio deset posto.
Savezna vlada je također najavila da će u novom ugovoru implementirati više obvezujućih, ujednačenih kriterija kvalitete (npr. veličina grupe, ključ skrbi). U tom smjeru posebno guraju Zeleni. Međutim, kvaliteta nije bila problem u pregovorima, a kriteriji kvalitete bili su samo nejasno formulirani, kako su se predstavnici države žalili APA-i.
Simbol za to je da se posljednji krug pregovora nije vodio s odjelom za obrazovanje ili obitelj, već između državnih financija i Ministarstva financija. Zaista stroge kriterije kvalitete neke bi zemlje ionako odbacile zbog izrazito različitih startnih pozicija.
Austrija
Bečka osnovna škola slavi Ramazan – pokrenuta rasprava o međukulturalnom školskom životu
Jedna osnovna škola u bečkoj četvrti Leopoldstadt u utorak organizira proslavu Ramazana za svu djecu. Događaj je osmislio islamski vjeroučitelj uz podršku udruge roditelja, a cilj je promicanje međukulturalnog razumijevanja, poručuje Bečko obrazovno vijeće.
Dobrovoljno sudjelovanje u proslavi
Ravnateljstvo škole naglašava da se radi o dobrovoljnom i obrazovno-kulturnom događaju te da nijedno dijete nije obvezno sudjelovati. Proslava traje najviše 10 do 15 minuta po razredu, a za djecu koja ne žele sudjelovati osigurana je alternativna aktivnost izvan svečane dvorane, prenosi Heute.
Tijekom proslave djeca će dobiti vrećice sa slatkišima povodom Ramazana, a u svečanoj dvorani poslužit će se jela iz različitih kultura. „Ne radi se o vjerskoj ceremoniji, već o prilici da djeca upoznaju različite običaje“, pojašnjava glasnogovornica Bečkog obrazovnog vijeća.
Nezadovoljstvo pojedinih roditelja
Ipak, jedan roditelj izrazio je nezadovoljstvo organiziranjem proslave, posebno jer, kako tvrdi, u školi nije bilo božićne svečanosti. „Naše dijete je rimokatoličke vjere, zašto bi trebalo slaviti Ramazan?“, pita se anonimni otac.
Međutim, Bečko obrazovno vijeće odbacuje ove tvrdnje i ističe da je božićna proslava održana, uključujući božićno pjevanje i obilježavanje Svetog Nikole. Također, u svim razredima obrađivala se tema “Božić u svijetu”.
Izazovi u učenju njemačkog jezika
Otac je izrazio i zabrinutost zbog jezičnih barijera među učenicima. Njegovo dijete tvrdi da mnogi učenici slabo govore njemački, a neki komuniciraju isključivo na arapskom. Bečko obrazovno vijeće naglašava da škola ima stručni tim za poticanje učenja njemačkog jezika, koji s puno iskustva i razumijevanja pomaže učenicima u integraciji.
Međukulturalnost kao dio školskog programa
Iz obrazovnog vijeća poručuju kako je proslava Ramazana dio međukulturalnog i međureligijskog školskog programa. Cilj je poticanje međusobnog razumijevanja različitih običaja i tradicija. Većina roditelja nije izrazila nikakve prigovore, a djeca, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, s radošću sudjeluju u proslavi.
Austrija
EU pokrenula četiri postupka protiv Austrije zbog kršenja ugovora
Europska komisija pokrenula je četiri postupka protiv Austrije i drugih država članica EU zbog nepoštivanja europskih direktiva. Kako je danas objavljeno u Bruxellesu, Austrija nije ispravno prenijela propise u četiri ključna područja: tržište električne energije, energetsku učinkovitost zgrada, socijalne propise u cestovnom prometu i regulaciju sastojaka hrane.
Države imaju rok od dva mjeseca da u potpunosti usklade svoje zakone s europskim pravilima. Ako to ne učine, Komisija može izdati strože upozorenje.
Sljedeći korak u postupku bio bi službeno obrazloženo mišljenje, što bi dodatno povećalo pritisak na države članice. Komisija je stoga pozvala Austriju i ostale zemlje da hitno poduzmu potrebne mjere kako bi uskladile svoje zakonodavstvo s pravilima EU.
Austrija
AKH Beč među najboljim bolnicama u svijetu
Prema najnovijem međunarodnom rangiranju bolnica, najbolje ocijenjena bolnica u Austriji je Univerzitetska klinika AKH u Beču, koja se našla na visokom 27. mjestu u svijetu. Kao drugo najbolje ocijenjeno austrijsko bolničko središte, Landeskrankenhaus Innsbruck zauzeo je 56. mjesto.
Na listi su se našle i druge austrijske bolnice: Kepler Universitätsklinikum u Linzu i Landeskrankenhaus Graz zauzeli su 95. i 99. mjesto, dok je Landeskrankenhaus Salzburg rangiran na 131. poziciji.
Među najbolje ocijenjenim austrijskim bolnicama našli su se i Mein Hanusch-Krankenhaus u Beču (154. mjesto), Ordensklinikum Linz Elisabethinen (162. mjesto) te Kardinal Schwarzenberg Klinikum u Schwarzachu (220. mjesto).
Najbolje bolnice u svijetu
Prema ovom rangiranju, najbolja bolnica na svijetu je Mayo Clinic u američkom Rochesteru, a slijedi je Cleveland Clinic u Ohiu.
Što se tiče europskih bolnica, najbolje rangirano bolničko središte je Karolinska Universitetssjukhuset u Stockholmu, dok je poznata Charité bolnica u Berlinu zauzela 7. mjesto na globalnoj ljestvici.
Ovo rangiranje dodatno potvrđuje visoku razinu austrijskog zdravstvenog sustava, s nekoliko bolnica koje su prepoznate među najboljima u svijetu.
You must be logged in to post a comment Login