Ekonomija
Austrija u jednoj od nadužih recesija i kriza, pao i BDP
Glavni direktor Statistike Austrije, Tobias Thomas, vidi mnoge izazove za buduću vladu zbog “produbljene recesije” i strukturnih problema. S boljim podacima financiranje može biti ciljanije i može se uštedjeti proračun, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara.
Unatoč značajnom povećanju realnih plaća, BDP po stanovniku trenutno je 2,1 posto ispod 2019. godine prije CoV-a. “Austrija je primjetno izgubila bogatstvo – više od Njemačke”, rekao je Thomas. “Ali to je također zbog rasta stanovništva.”
Godine 2024. Austrija će se prvi put od 1945. godine naći u drugoj godini recesije – najdužoj, iako ne i najdubljoj recesiji Druge Republike. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 97,9 posto onog u drugom kvartalu 2019.
Nedavno je također zabilježena niska razina zamaha ulaganja i povećanja produktivnosti. U gospodarske izazove spada i nedostatak kvalificiranih radnika i kvalificiranih radnika. Osim toga, došlo bi do povećanja jediničnih troškova rada zbog značajnog povećanja plaća.
To je također držalo inflaciju u ovoj zemlji više mjeseci iznad prosjeka EU i eurozone, kaže Thomas. S obzirom na stopu nepunog radnog vremena, koja je u Austriji relativno visoka u usporedbi s drugim zemljama, trenutno se ne zna koliko se zapravo sati radi nepuno radno vrijeme.
Zakon ima za cilj poboljšati stanje podataka
Osim mjera protiv gospodarskog pada, treba se pozabaviti i strukturnim problemima. U svakom slučaju, to zahtijeva “dobar numerički kompas”, kako ga pružaju njegova i druga statistička tijela EU.
Thomas se pozvao na Zakon o pristupu podacima (DZG), koji je trenutno u procjeni. To bi moglo pomoći, uz dobru pripremu podataka, da se državna potrošnja promiče konkretnije nego pomoću kante za zalijevanje.
Ugroženo blagostanje vide i u Radničkoj komori
Radnička komora (AK) također vidi ugroženost prosperiteta u Austriji. Postoje značajni zastoji u mnogim područjima, prema sedmom izvješću o prosperitetu AK-a. Poglavlje “Netaknuti okoliš” jedino je od pet koje pokazuje poboljšanja.
U ostalim područjima – pravedno raspoređeno materijalno bogatstvo, puna zaposlenost i dobar rad, visoka kvaliteta života, nacionalna stabilnost – došlo je do pogoršanja u svim smjerovima.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
