Ekonomija
Austrija u jednoj od nadužih recesija i kriza, pao i BDP
Glavni direktor Statistike Austrije, Tobias Thomas, vidi mnoge izazove za buduću vladu zbog “produbljene recesije” i strukturnih problema. S boljim podacima financiranje može biti ciljanije i može se uštedjeti proračun, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara.
Unatoč značajnom povećanju realnih plaća, BDP po stanovniku trenutno je 2,1 posto ispod 2019. godine prije CoV-a. “Austrija je primjetno izgubila bogatstvo – više od Njemačke”, rekao je Thomas. “Ali to je također zbog rasta stanovništva.”
Godine 2024. Austrija će se prvi put od 1945. godine naći u drugoj godini recesije – najdužoj, iako ne i najdubljoj recesiji Druge Republike. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 97,9 posto onog u drugom kvartalu 2019.
Nedavno je također zabilježena niska razina zamaha ulaganja i povećanja produktivnosti. U gospodarske izazove spada i nedostatak kvalificiranih radnika i kvalificiranih radnika. Osim toga, došlo bi do povećanja jediničnih troškova rada zbog značajnog povećanja plaća.
To je također držalo inflaciju u ovoj zemlji više mjeseci iznad prosjeka EU i eurozone, kaže Thomas. S obzirom na stopu nepunog radnog vremena, koja je u Austriji relativno visoka u usporedbi s drugim zemljama, trenutno se ne zna koliko se zapravo sati radi nepuno radno vrijeme.
Zakon ima za cilj poboljšati stanje podataka
Osim mjera protiv gospodarskog pada, treba se pozabaviti i strukturnim problemima. U svakom slučaju, to zahtijeva “dobar numerički kompas”, kako ga pružaju njegova i druga statistička tijela EU.
Thomas se pozvao na Zakon o pristupu podacima (DZG), koji je trenutno u procjeni. To bi moglo pomoći, uz dobru pripremu podataka, da se državna potrošnja promiče konkretnije nego pomoću kante za zalijevanje.
Ugroženo blagostanje vide i u Radničkoj komori
Radnička komora (AK) također vidi ugroženost prosperiteta u Austriji. Postoje značajni zastoji u mnogim područjima, prema sedmom izvješću o prosperitetu AK-a. Poglavlje “Netaknuti okoliš” jedino je od pet koje pokazuje poboljšanja.
U ostalim područjima – pravedno raspoređeno materijalno bogatstvo, puna zaposlenost i dobar rad, visoka kvaliteta života, nacionalna stabilnost – došlo je do pogoršanja u svim smjerovima.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
