Ekonomija
Austrija u gospodarskoj krizi, svaki dan se dogodi 18 bankrota
Prema aktualnoj projekciji KSV1870, 6.550 tvrtki u Austriji moralo je 2024. godine pokrenuti stečaj. To je prosječno 18 bankrota tvrtki dnevno!
Brojevi koje predviđa KSV1870 povijesno su u najvišem rasponu. Ove godine ima mnogo vrlo velikih stečajeva i sve je veći broj srednjih poduzeća koja se ponovno obraćaju sudu.
Za razliku od brojnih stečajeva nakon pandemije korone, tvrtke su sada prezadužene ili nesolventne, ali imaju određenu financijsku supstancu. “Njihovi problemi su troškovi energije, sirovina i osoblja, koje vrlo često nisu prebacivali na sebe ili su ih prenosili u malom omjeru”, stoji u analizi.
Sveukupno, stečajevi pogađaju velik broj zaposlenika, a 30.200 ljudi ostalo je bez posla. Primjetno je i da su brojni vjerovnici pogođeni predmetima. “Što više tvrtki bankrotira, to je veći rizik da će se financijski zdrave tvrtke prije ili kasnije morati boriti s problemima likvidnosti”, objašnjava Karl-Heinz Götze, voditelj KSV1870 Insolvency.
Stoga se austrijska poduzeća moraju boriti na mnogim frontama. S jedne strane, visoki troškovi energije opteretili bi proračune, ali s druge strane, nedostatak kvalificiranih radnika ili situacija pada narudžbi također im šteti. Osim toga, opća izvozna potražnja u Austriji i Europi sporo napreduje
“Problemi su tu da ostanu”, kaže šef KSV1870 Ricardo-José Vybiral. U bliskoj budućnosti radit će se o pružanju novih impulsa i ne ostavljanju ni lipe za sobom. “To će zahtijevati i jaku vladu koja će uspjeti rasteretiti i poduzetnike i privatnike.”
Trgovina, građevinarstvo, turizam
Prema riječima stručnjaka iz Udruge za kreditnu zaštitu, pokretači stečaja su maloprodaja (1.146 stečajeva tvrtki), građevinarstvo (1.069 slučajeva) i sektor smještaja/ugostiteljstva (826 slučajeva). Ova tri sektora bit će odgovorna za gotovo polovicu svih bankrota poduzeća u 2024.
Na temelju već vrlo visokih obveza, koje su uglavnom nastale zbog brojnih stečajeva Signe u prethodnoj godini, one su porasle za daljnjih 31 posto na ukupno 18,3 milijarde eura* u 2024. godini. Posebno veliki utjecaj na takav razvoj ima i 79 velikih stečajeva, svaki s dugom većim od 10 milijuna eura. Lani su bila samo takva 44 slučaja.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine zbog nedostatka imovine nije otvoreno 20 posto više predmeta (ukupno 2403 predmeta), jer nije ostalo ni 4000 eura za podmirenje sudskih troškova.
Fisker GmbH zabilježio je najveći bankrot godine s 3,79 milijardi eura obveza. Slijede René Benko kao poduzetnik (2,43 milijarde eura) i privatna zaklada obitelji Benko s 2,28 milijardi eura. KTM AG, koji je nedavno bankrotirao, nalazi se na četvrtom mjestu s obvezama od ukupno 1,82 milijarde eura.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
