Austrija
Austrija: Troškovi izgradnje kuća enormno su porasli
Cijena kuće porasla je za gotovo 90 posto između 2015. i 2022. godine, pokazuje nova studija Instituta Economica. Uz nova stroga pravila kreditiranja, sve manje ljudi može si priuštiti vlastiti stambeni prostor.
Rezultati studije govore sami za sebe. U Donjoj Austriji su kuće između 2015. i 2022. poskupjele za gotovo 90 posto, a kamate za financiranje naglo su porasle u posljednje dvije godine. Cijena stanova porasla je za 46 posto, a nekretnine su koštale gotovo 15 posto više u 2022. nego u 2015.
Zajedno s novim strogim pravilima kreditiranja, to je značilo da si sve manje ljudi može priuštiti vlastiti stan. Lani je odobreno 60 posto manje kredita. Izdane građevinske dozvole u Donjoj Austriji bile su četvrtinu ispod prosječne vrijednosti u prvom tromjesečju 2023. godine, a time i najniže vrijednosti od 2012. godine.
Kako bi se zaustavila spirala pada stambenog tržišta koja je nastala, potrebne su hitne mjere, smatraju Gospodarske komore Donje Austrije i Beča, koje su naručile studiju od instituta za ekonomska istraživanja Economica. Samo u jednoj godini građevinska industrija izgubila je 374 milijuna eura i 3000 radnih mjesta samo u Donjoj Austriji, pokazuju podaci Gospodarske komore.
Prvi važan korak u regulatornom području je pojednostavljenje KIM uredbe izdane u kolovozu 2022., koja je mnoge potencijalne kupce domova isključila iz kupnje vlastitog doma. “Sada se radi o izgradnji na ovome i olakšavanju ljudima stvaranja imovine. Istodobno, to će dati poticaj za posrnuli gospodarski motor građevinske industrije”, rekao je Wolfgang Ecker, predsjednik Gospodarske komore Donje Austrije.
Ecker također traži da se olakšice obećane u stambenom paktu provedu retroaktivno: „Ukidanje pristojbi za zemljišne knjige i pristojbi za upis založnog prava u skladu s planovima vlade dovodi do odgađanja ulaganja. Stoga se ova obećanja moraju brzo ispuniti, idealno bi bilo retroaktivno od trenutka objave.”
Austrija
Billa povlači ovaj proizvod iz prodaje u Austriji
Tijekom proizvodnje Billinog vlastitog brenda “Clever” došlo je do kontaminacije pojedinih proizvoda. U konačnom proizvodu mogu biti metalni dijelovi.
Billa grupa priopćenjem upozorava na konzumaciju proizvoda iz asortimana “Clever”. Dobavljač je stoga sada pokrenuo opoziv iz predostrožnosti, čiji je cilj zaštita potrošača.
Povlače se “Clever okruglice od dimljenog mesa” u pakiranju od 1000 grama. Zahvaćena je serija L4393 s rokom valjanosti do 09.2025. Ni u kojem slučaju ne smijete konzumirati knedle s otiskom “V-EAN / GTIN: 900374009425”.
Proizvođač kao razlog povlačenja navodi kontaminaciju pojedinih proizvoda. To znači da u pojedinačnim proizvodima mogu biti metalna strana tijela. Ne može se isključiti mogući zdravstveni rizik. Stoga se ne preporučuje konzumiranje zahvaćenog proizvoda. Rok trajanja i broj serije otisnuti su na stražnjoj strani pakiranja.
Zalihe zahvaćenog proizvoda povučene su iz prodaje, navode kupci iz Billa grupe.
Zahvaćeni proizvodi koji su već kupljeni sada se mogu vratiti bez računa. Ako imate pitanja, kupci se mogu obratiti korisničkoj službi Weinbergmaier GmbH. Možete ga dobiti telefonom na +43 (0)664/966 4676 ili e-poštom na “kundenservice@weinbergmaier.at”.
Austrija
U Austriji Sirijac 10 godina navodno nezakonito primio 200.000 eura
Budući da ima i tursku putovnicu, Sirijac (62) navodno je deset godina nezakonito primao minimalac. Mora ići na sud.
Slučajno otkriće njegove turske putovnice dovelo je Sirijca (62) na optuženičku klupu regionalnog suda u Eisenstadtu (Bgld.). Savezni ured za useljeništvo i azil (BFA) pretpostavio je da je muškarac zapravo turski državljanin i stoga je pokrenuo opoziv njegovog statusa azilanta.
Budući da je gotovo deset godina primao i minimalno osiguranje od ukupno 197.340 eura, 62-godišnjak je sada morao odgovarati i za nezakonito korištenje socijalnih naknada, prenosi BVZ, a piše Heute.
Prema vlastitim izjavama, otac obitelji živio je u Siriji i tamo vodio posao. 2013. bježi od rata i dolazi u Austriju. Muškarac je najprije bio smješten u početnom prihvatnom centru u Traiskirchenu (Donja Austrija), zatim u izbjegličkom smještaju u Gradišću.
“Bio sam progonjen, kao i svi drugi Sirijci koji su došli ovamo. Podnio sam zahtjev za azil i dobio ovu podršku”, objasnio je 62-godišnjak na sudu. Od kolovoza 2014. do siječnja 2024. primao je minimalno osiguranje od najviše 1400 eura kao i beneficije zdravstvenog osiguranja.
Optuženi ima tursko državljanstvo
Državno odvjetništvo ga tereti da je vlastima dao lažne podatke o svom državljanstvu. Budući da mu je majka bila Turkinja, 62-godišnjak ima i sirijsko i tursko državljanstvo. Posljednji put u Turskoj je bio prije godinu i pol, rekao je optuženi koji je u Austriji radio samo sporadično. Njegova žena i djeca su isključivo državljani Sirije.
“Je li vam netko rekao da morate prijaviti svaku nacionalnost?”, upitao je sudac. “Rečeno mi je da točno odgovorim”, odgovorio je 62-godišnjak koji se izjasnio da nije kriv. Kako prenosi “BVZ”, njegov odvjetnik podnio je žalbu na oduzimanje statusa azilanta, postupak je još u tijeku. Vaš klijent ima zakonitu boravišnu dozvolu i vlasti su mu odobrile supsidijarnu zaštitu.
Budući da sudac želi pričekati ishod imigracijskog postupka, suđenje je odgođeno. Po potrebi će se obaviti razgovor sa službenikom kotarske uprave kojem je tuženik podnio zahtjev za ostvarivanje minimalnog dohotka. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna do tri godine zatvora.
Austrija
U Austriji će se ove godine manje trošiti na darove
Stalne visoke cijene u trgovinama smanjuju želju potrošača za božićnom kupnjom. Prema istraživanju Deloittea, 30 posto želi potrošiti manje novca na darove ove godine. Za većinu ljudi budžet za božićne darove je između 100 i 499 eura. Kao i prethodnih godina, posebno su popularni poklon bonovi, igračke i zajedničke aktivnosti ispod božićnog drvca.
“Božić u kriznom modu – ljudi u ovoj zemlji su sada navikli na to. “No unatoč postupnom padu inflacije, primarno su još uvijek visoke cijene u trgovinama ono što prigušuje iščekivanje blagdana za trećinu ispitanih”, rekao je šef Deloitte Austria Harald Breit.
Od 500 ispitanika njih 60 posto na darove planira potrošiti jednak iznos novca kao i lani. Trećina božićnu kupovinu obavlja u studenom, druga trećina božićnu kupovinu obavlja u prvoj polovici prosinca, a osam posto darove kupuje tek malo prije Božića, između 16. i 24. prosinca.
Prema Deloitteu, Crni petak je posebno popularan među mlađim potrošačima za božićnu kupovinu; dan kampanje u SAD-u pada 29. studenog ove godine. Međutim, istraživanja zaštitnika potrošača pokazuju da popusti često nisu toliko visoki koliko se očekivalo.
Otprilike svaka četvrta osoba željela bi uštedjeti na troškovima oko božićnih blagdana, a i ovdje njih 65 posto očekuje da će troškovi biti slični onima 2023. Većina ispitanih odriče se božićnog odmora izvan doma i provode blagdane kod kuće. Glavni razlozi za to su opći rast cijena, osobna financijska situacija i više cijene posebno u zimskom turizmu.
