Austrija
Austrija: Svakog se dana u prosjeku deportiraju 32 osobe
U Austriji se u prvoj polovici godine dogodilo gotovo 5900 dobrovoljnih i prisilnih deportacija.
To odgovara povećanju od 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) iznio je ove brojke na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Beču. Odbacio je nedavne optužbe da je Austrija neizravno umiješana u potiskivanje migranata na mađarskoj granici.
“U prvoj polovici godine Austriju je napustilo više tražitelja azila nego što je podneseno novih zahtjeva za azil”, rekao je Karner. Prema podacima MUP-a, oko 18.500 osoba izbjeglo je postupak azila do kraja lipnja ponovnim napuštanjem zemlje. “Ovo je pozitivna bilanca, ali nije razlog za slavlje, već potvrda smo na dobrom smjeru te da i dalje predano radimo”, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Polovica deportacija između siječnja i lipnja bili su dobrovoljni odlasci, druga polovica bile su prisilne deportacije. 31 posto deportiranih ili 1820 ljudi bili su građani EU-a. Najvažnije zemlje za deportacije bile su Slovačka (648), Srbija (557), Rumunjska (374), Indija (297) i Turska (266). U 704 slučaja tražitelji azila vraćeni su u druge države EU-a na temelju “dublinskih sporazuma”. Dublinski sporazum propisuje da je za postupak azila nadležna država EU u kojoj je dotična osoba prvi put ušla u Uniju.
Zamjenica ravnatelja Saveznog ureda za useljeništvo i azil (BFA), Karoline Preißer, izvijestila je o 42.000 odluka o azilu u prvoj polovici godine. To je povećanje od gotovo 60 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, navodi Preißer. Provedeno je ukupno 4.360 brzih i hitnih postupaka za osobe koje su imale male šanse za azil.
Karner je priznao da su se krijumčarske rute “pomaknule” samo kao rezultat mjera koje je poduzela Austrija, jer druge zemlje EU bilježe sve veći broj tražitelja azila. Stoga je još jednom pozvao na preispitivanje na europskoj razini i provedbu reforme EU-a o azilu, kao i ulaganja u zaštitu vanjskih granica EU-a.
Unatoč trendu pada broja tražitelja azila, Karner želi i dalje zadržati veto na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen. Granične kontrole su dio uspjeha, tako da je stanje nepromijenjeno, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Karner je odbacio tvrdnje da su austrijski policajci posredno sudjelovali u protuzakonitim odbijanjima na srbijansko-mađarskoj granici u sklopu takozvane operacije Lisica. Navode o nasilju tijekom odbijanja treba istražiti i to je zadatak Mađarske i Komisije EU. To prije svega treba razlikovati od odbijanja na granici. “Operacija Fox” bila je uspješna i bit će nastavljena. U Mađarskoj je trenutno angažiran 31 austrijski časnik. Prema Karnerovim riječima, u prvom polugodištu ove godine u Mađarskoj je uhićeno oko 70 krijumčara ljudi.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
