Austrija
Austrija: Svake godine nedostaje oko 3000 medicinskog osoblja, koga će zapošljavati Austrija?
Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.
Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.
Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.
Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.
Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.
Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.
Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.
Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.
Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.
Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
