Austrija
Austrija: Slijede velike promjene u prometu, zajednice će moći ograničiti brzinu i na 30 km/h, stižu i radari
Ako savezna vlada bude htjela, zajednice će ubuduće moći odrediti i kontrolirati gdje je dopušteno voziti samo 30 kilometara na sat.
U četvrtak će Nacionalnom vijeću biti upućen prijedlog inicijative čijim rješenjem općine namjeravaju dobiti više ovlasti u cestovnom prometu. Konkretno, u budućnosti bi zajednice trebale moći same postaviti ograničenje brzine od 30 km/h i provjeriti usklađenost. Razdoblje pregleda paketa koje je predstavio odjel mobilnosti Leonore Gewessler (Zeleni) završilo je bez značajnih promjena. Predviđeno je da stupi na snagu 1. srpnja.
“Posebno u lokalnim područjima, niža brzina znači veću prometnu sigurnost i kvalitetu života: 30 km/h umjesto 50 km/h u lokalnom području jedna je od najučinkovitijih mjera za smanjenje broja nesreća i žrtava nesreća te povećava kvalitetu života lokalnog stanovništva – kroz manje buke i “bolji zrak”, kako savezna vlada objašnjava novu mjeru.
Već je omogućeno da gradovi i općine postavljaju ograničenja brzine. No, preduvjet su bila opsežna izvješća koja su trebala objasniti potrebu za smanjenjem brzine u birokratskom procesu. I to unatoč tome što predstavnici gradova i općina, koji su svakodnevno na terenu, najbolje znaju gdje ima smisla smanjivati brzinu.
Izmjenama propisa o cestovnom prometu predviđene su sljedeće olakšice: Ubuduće nadležna uprava za ceste može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima na područjima s posebnom potrebom zaštite, kao što su ispred škola, vrtića , objekti za slobodno vrijeme ili igrališta, bolnice ili domovi za umirovljenike. Jedini uvjet: Mjera mora biti prikladna za povećanje sigurnosti na cestama, posebno za pješake ili bicikliste. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) tada je rekao da se to ne može dogoditi “kao šala i glupost”.
U jutarnjem dnevniku Ö1 u četvrtak Gewessler je branila ovaj projekt rekavši da su odgovorili na želje zajednica. Aplikacija je i primjer činjenice da suradnja između stranaka na vlasti još uvijek funkcionira. Kako bi zajednice mogle samostalno provoditi radarska mjerenja, potrebni su odgovarajući propisi saveznih država. Ranije su zajednice mogle postavljati kamere za mjerenje brzine samo ako su imale vlastite sigurnosne snage zajednice.
“Uz ograničenje brzine od 30 km/h, općine imaju polugu u svojim rukama da na isplativ i učinkovit način stvore dobre uvjete za mješoviti promet. Time se promiče sigurna vožnja biciklom i povećava udio biciklističkog i pješačkog prometa. Osobito tamo gdje je malo prostor ili velika strukturalna područja. Ako su potrebne mjere za sigurnost prometa, ograničenje brzine od 30 km/h može brzo pomoći,” rekao je glasnogovornik transporta Zelenih Hermann Weratschnig. Njegov kolega iz ÖVP-a Andreas Ottenschläger također vidi planirani amandman kao “razumno rješenje za povećanje sigurnosti, posebno za našu djecu”.
U razgovoru Ö1 u četvrtak ministrici su postavili pitanje o tekućem zatvaranju tla. U saveznoj vladi nedavno su se pojavila neslaganja po ovom pitanju. Ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) optužio je Zelene da nisu dobro razmislili o ovom pitanju. Iz redova ÖVP-a već se govorilo o “ideološkim fantazijama o kažnjavanju”.
Gewessler se branila rekavši da ako nastavimo po starom, u Austriji za 200 godina neće ostati niti jedan četvorni metar obradive zemlje. Prema ministricinim riječima, ne možete uzgajati krumpir na parkiralištima. Zabijanje glave u beton sada nije ono što građani očekuju od političara. U svakom slučaju, i ubuduće će se zalagati za zaštitu klime.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
