Ekonomija
Austrija: Šef AMS-a očekuje promjene na tržištu rada nakon krize
Nezaposlenost u vremenu korona krize je izuzetno visoka. Instrument “skraćenog radnog vremena” u određenoj mjeri ublažava porast nezaposlenosti, a postojeća odredba prestaje važiti krajem ožujka. Prvi čovjek AMS-a poziva na zadržavanje postojećeg modela i nakon završetka prvog kvartala.
„Vjerujem da i u drugom kvartalu trebamo odredbu o kratkotrajnom radu, ali od ljeta je potrebna promjena“, rekao je prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf za Ö1-Mittagsjournal.
Kopf je stava da kratkotrajni rad ne bi smio kočiti potrebite strukturne reforme. „Stoga je nužna izlazna strategija. Dosta je slučajeva gdje kratkotrajni rad samo odgađa nezaposlenost u budućnosti. Zapošljavanja se ne smiju „gomilati“ u područjima u kojima će zaposlenici nakon krize predstavljati višak.“
Kada će zaista doći do zamaha u gospodarstvu, ovisi prije svega o cijepljenju. S obzirom na to da postoje nejasnoće i neizvjesnost, ne može se sa sigurnošću ni tvrditi kada će nastupiti gospodarski uzlet. Trenutno oko 460.000 ljudi radi po modelu skraćenog radnog vremena, dok je više od 530.000 ljudi nezaposleno. Prema Kopfu, nezaposlenost će u ožujku ove godine biti manja u odnosu na isti mjesec prošle godine. To objašnjava činjenicom da je prvi lockdown bio puno stroži i ograničeniji od sadašnjeg.
„Kako bi što veći broj ljudi mogao ponovno raditi kad stvari napokon ekonomski krenu, potrebne su kvalifikacijske mjere. Zbog nastave od kuće, s kojom se mnoga djeca i mladi ne slažu tako dobro, postoji rizik da će porasti broj slabo kvalificiranih mladih ljudi“, navodi Kopf .
Za dugotrajno nezaposlene Kopf predlaže model koji bi trebao biti sličan nekadašnjoj „Aktion 20000“. Javni sektor bi trebao snositi troškove plaća, ali ne u potpunosti. Pored toga, socijalna davanja ne bi trebala dolaziti samo od AMS-a, već i iz poreznih prihoda. Povećanje naknade za nezaposlene koje zagovara dio opozicije Kopf u osnovi drži nužnim. Međutim, Kopf ističe kako je potreban model koji će motivirati ljude da traže posao, ali u isto vrijeme osigurati im i sigurnost u vremenima bez posla.
Nema sumnje da će nakon krize uslijediti i određene promjene na tržištu rada. Vrijeme krize pokazalo je da neke poslove u osnovi moguće obavljati iz svog doma, a posljednji dogovor vlade i socijalnih partnera pokazuje da Austrija planira ići u tom smjeru. Najavljena digitalizacija zasigurno će pridonijeti modernizaciji pa će u budućnosti veći dio poslova biti i automatiziran.
- Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
- Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
- U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
- U Austriji od 2025. godine poskupljuju cijene karata
- U Austriji od 2025. godine rastu mirovine
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
Ekonomija
Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u
U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.
Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.
No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.
Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.
