Austrijska vlada odlučila je ukinuti mogućnost dodatne zarade do 551,10 eura mjesečno za korisnike naknade za nezaposlene, osim u rijetkim iznimkama. Ova promjena donesena je u sklopu koalicijskog dogovora (ÖVP, SPÖ, NEOS), a podržava je i ekonomski orijentirani think-tank Agenda Austria.

Prema riječima njihova ekonomista Dénesa Kucsere, dosadašnji sustav je demotivirao ljude da se vrate na tržište rada, jer su kombinacija naknade i dodatnog posla često donosili više prihoda uz minimalan rad nego redovno zaposlenje s punim radnim vremenom.

Usporedni primjer pokazuje da osoba koja radi samo sedam sati tjedno, uz naknadu i dodatni prihod, može ostvariti godišnji neto iznos od oko 25.253 eura. Nasuprot tome, netko tko radi puno radno vrijeme za bruto plaću od 3.000 eura mora raditi 31 sat tjedno da bi prešao taj iznos.

Posebno su pogođeni radnici s nižim primanjima – primjerice, oni koji rade za 1.500 eura bruto ne mogu zaraditi više nego korisnici naknade koji rade minimalno.

Agenda Austria stoga predlaže širu reformu tržišta rada, uključujući uvođenje degresivne naknade za nezaposlene – koja bi u početku bila viša, ali bi postupno opadala – te smanjenje poreznog opterećenja rada, osobito za srednji sloj. Također se ističe potreba za većom dostupnošću dječje skrbi kako bi se više žena moglo zaposliti na puno radno vrijeme.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Austrija je Ukrajini pružila pomoć u ukupnom iznosu od oko 2,9 milijardi eura. Iako zbog svoje neutralnosti ne može pružati vojnu pomoć, Austrija je značajno sudjelovala u humanitarnim i financijskim potporama.

Prema austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova, od veljače 2022. do veljače 2024. izravna bilateralna pomoć iznosila je oko 294 milijuna eura. Od toga je 117 milijuna uloženo u humanitarnu pomoć, osam milijuna u materijalne donacije (npr. za zaštitu od katastrofa), 146,5 milijuna u osnovnu opskrbu i obnovu, 9,7 milijuna u borbu protiv korupcije i druge projekte, te 12,8 milijuna eura za pomoć ratom pogođenim susjednim zemljama poput Moldavije.

Preostali dio pomoći vjerojatno je uplaćen putem europskog proračuna, u koji Austrija redovno doprinosi. Prema podacima Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, sveukupna austrijska pomoć Ukrajini – uključujući bilateralne i EU doprinose – iznosila je oko 2,3 milijarde eura do kraja veljače 2024., dok novije procjene ukupni iznos procjenjuju na 2,9 milijardi eura.

Predsjednik Austrijske časničke udruge Erich Cibulka izjavio je da bi trebalo razmotriti uvođenje obveznog vojnog roka i za žene. Istaknuo je kako bi se o regrutaciji moglo razmišljati inovativnije te da ne bi trebala biti ograničena samo na muške državljane.

Trenutno žene u Austriji mogu dragovoljno služiti vojni rok, dok je ministra obrane Klaudia Tanner ranije odbacila ideju o obaveznoj vojnoj službi za žene, navodeći nedostatak potpune ravnopravnosti spolova.

Cibulka također smatra da sadašnjih šest mjeseci obveznog vojnog roka bez dodatnih vježbi nije dovoljno. Kao moguću reformu predlaže tzv. „Austrijsku godinu“ za sve državljane, u sklopu koje bi se vojna služba sastojala od osam mjeseci temeljnog vojnog roka i dodatna četiri mjeseca vojnih vježbi. Ti bi se dodatni mjeseci mogli rasporediti kroz godine – primjerice, deset dana vježbi godišnje tijekom dvanaest godina.

Uz to, predlaže ograničavanje broja regruta prema stvarnim vojnim potrebama. Prvo bi se pozivali dobrovoljci, a zatim najspremniji među onima koji nisu dobrovoljno pristupili službi. Oni koji ne bi služili vojni rok, morali bi odraditi civilnu službu.