Austrija
Austrija: Povećava se digitalizacija škola
Digitalizacija škola ubuduće će biti još čvršće usidrena u nastavni plan i program. Novi obvezni predmet “digitalno osnovno obrazovanje” za učenike od 1. do 3. razreda srednje škole ili AHS neće bit će uvedeni već od jeseni. Od 2023./2024. izmjenom nastavnog plana i programa “informatička edukacija” i “medijski odgoj” postaju obvezni od 1. razreda osnovne škole, stoji u odgovoru na zastupničko pitanje NEOS-a ministra obrazovanja Martina Polascheka (ÖVP).
“Osnovno digitalno obrazovanje” već je postojalo u srednjim školama ili nižim razredima AHS-a, ali se predmet poučavao samo kao obvezna vježba s obveznim sudjelovanjem, ali bez ocjena. Osim toga, škole su mogle birati hoće li za to rezervirati vlastite sate (dva do četiri sata tjedno svake četiri godine) ili će integrirati “digitalnu pismenost” u druge predmete. Od jeseni će “digitalno osnovno obrazovanje” postati zaseban obvezni predmet u prva tri razreda srednje škole i u AHS-u, koji će tada na inicijativu ministarstva za uređaje već biti opremljen prijenosnim računalima ili tabletima. Godinu dana kasnije predmet se proširuje i na 4. razred.
Uvođenjem novih nastavnih planova i programa usmjerenih na kompetencije za osnovne škole i srednju razinu I (AHS, srednja škola) u školskoj godini 2023./24., sveobuhvatne teme “Informatičko obrazovanje” i “medijsko obrazovanje” također bi trebale biti općenito obvezne te u sklopu predmetne nastava od prve školske godine.
Što se hardvera tiče, prema Ministarstvu prosvjete, još uvijek postoji potreba za djelovanjem “u proširenju tehničke infrastrukture u nadležnosti nadležnih statutarnih školskih operatera”, odnosno saveznih država i općina. Međutim, odgovor na upit ne daje nikakve brojke o trenutnom stanju. U saveznim školama (AHS, BMHS) sve lokacije trebale bi biti opremljene širokopojasnim vezama i WLAN-om visokih performansi do kraja školske godine.
Austrija
Policija upala na “balkansku svadbu” u Beču i izdala brojne prijave
Trebao je to biti najljepši dan u životu mladenaca u Beču-Floridsdorf – ali umjesto suza radosnica, na kraju su na svadbi bile “policijske lisice” i kaznene prijave. Anonimna prijava pretvorila je balkansko vjenčanje iz snova u pravu policijsku akciju. Među “svatovima” skrivala su se 22 ilegalna radnika koji su navodno došli samo na slavlje – a zapravo su u pregačama neumorno pekli, ukrašavali i posluživali goste.
Pomagači su navodno u Beč stigli samo da rade u svatovima i očito su znali više o posluživanju nego o plesu. U slučaju da što pođe po zlu plan je bio da “pomagači” jednostavno tvrde da su u rodu s mladenkom i mladoženjom. No kada je financijska policija upala na mjesto vjenčanja zajedno s policijom i Federalnim uredom za useljeništvo, “fešta” je bila osuđena na drugačiji kraj, piše Heute.
Ministar financija Magnus Brunner komentirao je: “Čak i najromantičnija proslava zahtjeva čisto računovodstvo.”
Uz potporu policije i Federalnog ureda za useljeništvo, slavlje je prekinuto prije rezanja svadbene torte. Rezultat: 22 radnika na crno, 26 prekršaja iz Zakona o socijalnom osiguranju i kazne.
Austrija
1000 dana rata: Austrija pomaže Ukrajinu s još osam milijuna eura
U utorak prije 1000 dana, Rusija je započela svoj agresijski rat protiv Ukrajine. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) upozorio je danas da se nikada ne treba “naviknuti na ovo očigledno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava usred Europe”.
Austrija je od prvog dana čvrsto stala na stranu ukrajinskog stanovništva. Humanitarna pomoć iz inozemnog fonda za katastrofe povećat će se za dodatnih osam milijuna eura.
Pet milijuna eura bit će stavljeno na raspolaganje za projekt humanitarnog razminiranja koji vodi UN-ov Svjetski program za hranu (WFP), a koji ima za cilj obnovu poljoprivrednih sredstava za život u Ukrajini, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Cilj je omogućiti ukrajinskim poljoprivrednicima da ponovno obrađuju svoja polja bez opasnosti. Trenutačno je 174.000 četvornih kilometara u Ukrajini zagađeno minama, što je dvostruko više od površine Austrije.
Još tri milijuna eura otišlo je Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Fondu Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) za humanitarnu pomoć u Ukrajini i Moldaviji. Prema podacima UN-a, najmanje 14,6 milijuna ljudi, uključujući 3,2 milijuna djece, hitno treba humanitarnu pomoć kako bi preživjeli.
Gotovo šest milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu od početka ruskog napadačkog rata, a Moldavija je primila najveći broj raseljenih Ukrajinaca u odnosu na broj stanovnika.
“Svi mi želimo kraj rata, narod Ukrajine to želi najviše od svih. Kao i svaki rat, mora završiti za pregovaračkim stolom. Ali Ukrajini se mir ne može nametnuti. “To mora biti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji se temelji na međunarodnom pravu i poštuje ukrajinski suverenitet i neovisnost”, nadalje je naglasio Schallenberg. Kada i kako, isključivo je na Ukrajincima.
Austrija
Austrijska policija moli za pomoć: Hitno tražimo ovog tipa
Dosad nepoznatog muškarca sumnjiči se da je od veljače do rujna 2024. izvršio brojne narudžbe na raznim internetskim trgovinama te davao osobne podatke trećih osoba. Šteta je peteroznamenkasta.
Fotografije muškarca su osigurane, a Direkcija državne policije Beč po nalogu Državnog tužiteljstva u Beču moli i za pomoć u identificiranju osobe, prenosi Heute.
Sve relevantne informacije (također anonimne) traže se u policijskoj postaji Hermann Bahr Straße na 01-31310-64350.
You must be logged in to post a comment Login