Panorama
Austrija: Potražnja za putovanjima vrlo dobra, svi čekaju kraj pandemije
Prema istraživanju najveće austrijske domaće turističke grupe Verkehrsbüro čak 98 posto od 4500 ispitanika planira putovati ove godine unatoč koronakrizi. Čini se da se građanima Austrije jako nedostaju putovanja zbog čega ove godine želi putovati rekordan broj građana. Potražnja za putovanjima jako je velika, navode iz Verkehrsbüroa.
Prema istom istraživanju gotovo dvije trećine ispitanika želi putovati dva do tri puta ove godine, ako to dopuste okolnosti vezane za pandemiju. Unatoč sjajnim brojkama, realno je očekivati da će broj putnika ove godine biti manji, te da će teško dosegnuti razinu pred pandemiju koronavirusa. I turističke grupacije se sve više prilagođavaju korona krizi. Otkazivanje i rezerviranje odmora znatno je olakšano, a prilagođavaju se i avio prijevoznici.
“Pretpostavljamo da će ovog ljeta biti moguće više putovanja, a nadam se da će cijepljenje biti brže. U svakom slučaju, potražnja za putovanjima je vrlo velika. U slučaju kratkoročnih blokada ili zatvaranja granica, prilagodit ćemo rezervaciju ili otkazati na prilagodljiv način”, obećava direktorica Verkehrsbüroa Helga Freund koja za austrijski dnevni list Krone Zeitung ističe i da su među turističkim djelatnicima vlada veliki optimizam pred ovu turističku sezonu.
Prema riječima glasnogovornika tirolskih putničkih agencija pri Gospodarskoj komori Andreas Krölla, Tirol već bilježi prve rezervacije za ljetnu sezonu što su svakako dobe vijesti.
Ovome svakako treba i dodati činjenicu i da je Hrvatska također bilježi veliki broj turističkih rezervacija. Raspoloženje turističkih djelatnika u Hrvatskoj jako je dobro, a prvi pokazatelji govore da bi ova sezona mogla biti iznimno dobra. Hrvatska je prošle godine bila jedna od rijetkih država koje su imale turističku sezone pa postoje naznake da će Hrvatska i ovo ljeto biti turistička hit destinacija.
Poznati organizator putovanja Gruber Reisen u Austriji je proveo posebno tržišno istraživanje „Barometar putovanja u 2021. godini“, a rezultate istraživanja, prema kojima je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija na austrijskom tržištu, objavio je i popularni online stručni magazin Traveller Online, izvijestio je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji.
- Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
- BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
- Stanovnik Austrije će sljedećih 30 godina dobivati 20.000 eura svaki mjesec
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
