Austrija
Austrija: Pohvale i kritike zbog novih mjera
Opozicija za nove mjere traži objašnjenja, Gospodarska komora smatra mjere „posebno bolnim“, predstavnici sportskih klubova smatraju kako je vlada „izgubila povjerenje“:
Uredba, koja je danas predstavljena Glavnom odboru Nacionalnog vijeća Austrije, dobila je mnogo pohvala, ali i kritika od glavnih funkcionera u politici, zdravstvu i sportu.
Opozicija iz SPÖ-a, NEOS-a i FPÖ-a jasno kritizira posljednje mjere. Socijaldemokratska čelnica Pamela Rendi-Wagner zatražila je objašnjenje svake mjere u detalje, odnosno razloge zbog čega se nalaze u uredbi, dok čelnica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger ovakvo ponašanje vlade smatra „farsom“. Opozicijske stranke su u zadnjem trenutku informirane o mjerama, zbog čega Meinl-Reisinger smatra da je to znak „nepoštivanja“ drugih mišljenja.
Prema riječima opozicijskih čelnica, najveće nerazumijevanje je odluka zatvaranja kulturnih ustanova i ugostiteljstva, zbog čega su zatražili otkrivanje podataka na osnovu čega su donesene odluke te zakonsko uporište naknade za tvrtke kojima nije dozvoljen rad u studenom.
Čelnik FPÖ-ovog kluba Herbert Kickl izjavio je kako njegova stranka u Nacionalnom vijeću neće podržati nove mjere. Kickl traži da druge grane gospodarstva dobiju odštetu od države, poput dostavljača. Također, Kicklu nije jasno kako u kinima postoji veća opasnost od zaraze, ali u trgovinama ne.
SPÖ-ovi predsjednici saveznih pokrajina kritiziraju kako tirkizno-zelena koalicija ignorira informirati njihove savezne pokrajine. Tako je predsjednik Gradišća Hans-Peter Doskozil izjavio kako je najveći problem trenutnog rada vlade kako „zajednički rad sa SPÖ-ovim saveznim pokrajinama ne postoji“. Doskozil je pohvalio odluke za bolnice i staračke domove, ali kritizira postupke lockdowna u turizmu.
ÖVP-ovi predsjednici saveznih pokrajina govore o tome kako je „bilo vrijeme“ za nove mjere, kako kaže štajerski predsjednik Hermann Schützenhöfer. Predsjednica Donje Austrije Mikl-Leitner i tirolski predsjednik Günther Platter su izjavili kako su odluke potrebne za spašavanje radnih mjesta, a kako su mjere „bez alternative“.
Predsjednik Društva za anesteziju, reanimaciju i intenzivnu medicinu (ÖGARI) Klaus Markstaller je podržao posljednje odluke, koje su „iz naše perspektive itekako potrebne“. Markstaller kaže kako je potreban zaokret u brojkama zaraženih kako „bismo zaustavili pretrpanost bolnica i kapaciteta intenzivne njege“. Da nije došlo do novih mjera, „umirali bi ljudi, koji nisu morali umrijeti“.
Gospodarska komora (WKÖ) je posljednje mjere nazvala „posebno bolnim“ te zatražila od Vlade konkretne planove za tvrtke koje se nalaze u ovako nesigurnim vremenima. WKÖ traži subvenciju fiksnih troškova što prije, kako bi se pomoglo tvrtkama. Ova subvencija odlučuje kod pojedinih tvrtki „o životu i smrti“, izjavila je predstavnica hotelijera Michaela Reitterer.
Sportski klubovi kritiziraju odluke. Najglasnija kritika je došla od izvršnog direktora Red Bull Salzburga Stephana Reitera, koji je izjavio kako je „žalosno da se ide u pravcu utakmica bez publike“. Njegov klub već u utorak očekuje velika utakmica Lige prvaka protiv Bayern Münchena. Reiter je izjavio kako je to „loše za nogomet, loše za sport, loše za financije, ali i za momčadi“. Iako ne želi komentirati jesu li mjere opravdane ili ne, prema njegovim riječima austrijska vlada je „izgubila na povjerenju“.
Predsjednik Uprave nogometne Bundeslige Christian Ebenbauer je izjavio kako su odluke „u prvu ruku pragmatične“. Najbitnije je kako se prve dvije profesionalne lige mogu nastaviti, jer je to kratkoročno bitno za opstanak klubova, ali za daljnji period „nije dobra odluka“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – fernandozhiminaicela | Pixabay
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
