Austrija
Austrija po potrošnji droga u sredini Europe
Po potrošnji droga Austrija je u središtu Europe. Nijedna od 16 ispitanih regija u zemlji nije bila među deset regija s najvećom prodajom u Europi prošle godine.
To je proizašlo iz godišnje analize otpadnih voda Instituta za forenzičku medicinu Medicinskog sveučilišta u Innsbrucku (GMI). Od zabranjenih supstanci u ovoj zemlji najčešće se konzumirao kanabis. Upotreba kokaina nastavila je rasti.
Više vrijednosti tijekom vikenda upućuju na konzumaciju tvari kao “droga za zabavu”, objavilo je u srijedu Medicinsko sveučilište u Innsbrucku. U prosjeku, stanovnik proučavanih regija popije nešto više od čaše vina svaki dan, popuši tri do četiri cigarete i konzumira 0,07 jointa i oko 1,5 miligrama stimulansa, rekao je voditelj studije Herbert Oberacher, voditelj GMI-jeve forenzičke toksikologije. Alkohol i nikotin konzumiraju se otprilike jednako često u svim regijama. Slika za zabranjene supstance manje je homogena: kanabis (THC) je bio dominantan u svim regijama, ali se češće koristio u urbanim područjima u usporedbi s ruralnijim područjima. U prosjeku se dnevno popušilo 11 grama THC-a na 1000 stanovnika.
Kokain je bio najprodavanija droga među stimulansima, s 1,3 grama dnevne konzumacije na 1000 stanovnika. “Jedan razvoj koji već godinama promatramo u austrijskim otpadnim vodama je povećanje količine ostataka kokaina”, objasnio je Oberacher. Međutim, na zapadu zemlje potrošnja lijeka bila je veća nego u istočnoj Austriji. Drugi najveći grad u Tirolu, Kufstein, ponovno bilježi najveću potrošnju po glavi stanovnika.
Najveća potrošnja aktivnog sastojka amfetamina (speed) po stanovniku zabilježena je u Grazu, dok su Wiener Neustadt i Steyr prednjačili u konzumaciji metamfetamina (crystal meth). MDMA (ecstasy) bio je popularniji u urbanim nego u ruralnim područjima, a najveće razine zabilježene su i ovdje u Grazu. Distribucija stimulansa i sintetičkih droga u pravcu zapad-istok nije bila ograničena samo na Austriju, već se odražavala na cijelu Europu.
U Južnom Tirolu potrošnja sredstava ovisnosti po glavi stanovnika bila je niža nego u Austriji. U glavnom gradu južnotirolske pokrajine Bolzano, konzumacija alkohola, kao i nikotina, kanabisa, amfetamina i MDMA bila je niža nego u glavnom gradu tirolske pokrajine Innsbrucku. Vrijednost je usporediva samo s kokainom. U konačnici, više razine nekoliko droga tijekom vikenda sugeriraju da se koriste kao “droge za zabavu”, rečeno je.
Evaluacija je korisna i vlastima i političarima kako bi na nju mogli reagirati. Oberacher je naveo policiju u Kufsteinu kao “primjer najbolje prakse”. Na temelju studije otpadnih voda iz 2022. godine, poduzele su se i preventivne i operativne mjere. To je uključivalo ofenzivu u školama i obuku Državnog ureda kriminalističke policije (LKA) za službenike koji su sada raspoređeni na ovom području. Za saveznu prijestolnicu Beč, studija je “još jedan važan alat za procjenu sadašnjih i budućih izazova i odgovarajućih zaključaka u vezi s uporabom supstanci”, rekao je Oberacher.
“Što se tiče svih tvari, Beč znatno zaostaje za drugim usporedivim velikim gradovima u Europi”, rekao je bečki koordinator za psihijatriju i droge Ewald Lochner, zadovoljan brojkama savezne prijestolnice. Protumačio je to kao “pozitivan znak za funkcioniranje politike ovisnosti i droga u gradu”, rečeno je u izjavi. Gradovi poput Praga, Barcelone, Amsterdama, Antwerpena, Bruxellesa, Nürnberga i Lisabona imali su veće vrijednosti od Beča za gotovo sve tvari. Međutim, pravi trend će se pokazati tek za nekoliko godina.
Izvješće o drogama SCORE svake godine objavljuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Od 2016. laboratorij za forenzičku toksikologiju na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog sveučilišta u Innsbrucku pruža analize za Austriju. 112 gradova i regija diljem Europe sudjelovalo je 2023. godine, uključujući 16 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Austriji i jedno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Južnom Tirolu. Za godišnju studiju u proljeće i rano ljeto svaki dan tjedan dana uzimani su uzorci iz dotoka uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i analizirani analitičko-kemijskim metodama, navodi se.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
