Austrija
Austrija po potrošnji droga u sredini Europe
Po potrošnji droga Austrija je u središtu Europe. Nijedna od 16 ispitanih regija u zemlji nije bila među deset regija s najvećom prodajom u Europi prošle godine.
To je proizašlo iz godišnje analize otpadnih voda Instituta za forenzičku medicinu Medicinskog sveučilišta u Innsbrucku (GMI). Od zabranjenih supstanci u ovoj zemlji najčešće se konzumirao kanabis. Upotreba kokaina nastavila je rasti.
Više vrijednosti tijekom vikenda upućuju na konzumaciju tvari kao “droga za zabavu”, objavilo je u srijedu Medicinsko sveučilište u Innsbrucku. U prosjeku, stanovnik proučavanih regija popije nešto više od čaše vina svaki dan, popuši tri do četiri cigarete i konzumira 0,07 jointa i oko 1,5 miligrama stimulansa, rekao je voditelj studije Herbert Oberacher, voditelj GMI-jeve forenzičke toksikologije. Alkohol i nikotin konzumiraju se otprilike jednako često u svim regijama. Slika za zabranjene supstance manje je homogena: kanabis (THC) je bio dominantan u svim regijama, ali se češće koristio u urbanim područjima u usporedbi s ruralnijim područjima. U prosjeku se dnevno popušilo 11 grama THC-a na 1000 stanovnika.
Kokain je bio najprodavanija droga među stimulansima, s 1,3 grama dnevne konzumacije na 1000 stanovnika. “Jedan razvoj koji već godinama promatramo u austrijskim otpadnim vodama je povećanje količine ostataka kokaina”, objasnio je Oberacher. Međutim, na zapadu zemlje potrošnja lijeka bila je veća nego u istočnoj Austriji. Drugi najveći grad u Tirolu, Kufstein, ponovno bilježi najveću potrošnju po glavi stanovnika.
Najveća potrošnja aktivnog sastojka amfetamina (speed) po stanovniku zabilježena je u Grazu, dok su Wiener Neustadt i Steyr prednjačili u konzumaciji metamfetamina (crystal meth). MDMA (ecstasy) bio je popularniji u urbanim nego u ruralnim područjima, a najveće razine zabilježene su i ovdje u Grazu. Distribucija stimulansa i sintetičkih droga u pravcu zapad-istok nije bila ograničena samo na Austriju, već se odražavala na cijelu Europu.
U Južnom Tirolu potrošnja sredstava ovisnosti po glavi stanovnika bila je niža nego u Austriji. U glavnom gradu južnotirolske pokrajine Bolzano, konzumacija alkohola, kao i nikotina, kanabisa, amfetamina i MDMA bila je niža nego u glavnom gradu tirolske pokrajine Innsbrucku. Vrijednost je usporediva samo s kokainom. U konačnici, više razine nekoliko droga tijekom vikenda sugeriraju da se koriste kao “droge za zabavu”, rečeno je.
Evaluacija je korisna i vlastima i političarima kako bi na nju mogli reagirati. Oberacher je naveo policiju u Kufsteinu kao “primjer najbolje prakse”. Na temelju studije otpadnih voda iz 2022. godine, poduzele su se i preventivne i operativne mjere. To je uključivalo ofenzivu u školama i obuku Državnog ureda kriminalističke policije (LKA) za službenike koji su sada raspoređeni na ovom području. Za saveznu prijestolnicu Beč, studija je “još jedan važan alat za procjenu sadašnjih i budućih izazova i odgovarajućih zaključaka u vezi s uporabom supstanci”, rekao je Oberacher.
“Što se tiče svih tvari, Beč znatno zaostaje za drugim usporedivim velikim gradovima u Europi”, rekao je bečki koordinator za psihijatriju i droge Ewald Lochner, zadovoljan brojkama savezne prijestolnice. Protumačio je to kao “pozitivan znak za funkcioniranje politike ovisnosti i droga u gradu”, rečeno je u izjavi. Gradovi poput Praga, Barcelone, Amsterdama, Antwerpena, Bruxellesa, Nürnberga i Lisabona imali su veće vrijednosti od Beča za gotovo sve tvari. Međutim, pravi trend će se pokazati tek za nekoliko godina.
Izvješće o drogama SCORE svake godine objavljuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Od 2016. laboratorij za forenzičku toksikologiju na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog sveučilišta u Innsbrucku pruža analize za Austriju. 112 gradova i regija diljem Europe sudjelovalo je 2023. godine, uključujući 16 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Austriji i jedno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Južnom Tirolu. Za godišnju studiju u proljeće i rano ljeto svaki dan tjedan dana uzimani su uzorci iz dotoka uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i analizirani analitičko-kemijskim metodama, navodi se.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
